Na sjednici su razmatrani Izvještaj o realizaciji Programa razvoja Prijestonice Cetinje za 2025. godinu, Program razvoja Prijestonice za 2027. godinu, kao i pitanja od značaja za valorizaciju kulturno-istorijskog nasljeđa i unapređenje razvojnih potencijala Prijestonice.

Predsjednik Milatović poručio je da kulturno-istorijsko nasljeđe Cetinja predstavlja jednu od najvažnijih vrijednosti Crne Gore i važan razvojni potencijal Prijestonice.

„Cetinje čuva ključne stranice crnogorske istorije, državnosti i kulture. Naša je obaveza da to nasljeđe odgovorno sačuvamo, ali i da ga kvalitetnom valorizacijom približimo novim generacijama i učinimo snažnijim dijelom kulturne i turističke ponude Crne Gore“, poručio je Milatović.

U fokusu sjednice bio je Program razvoja Prijestonice Cetinje za 2027. godinu, koji predstavlja osnov za planiranje i realizaciju projekata usmjerenih na unapređenje infrastrukture, stvaranje uslova za nova ulaganja i radna mjesta, razvoj turizma i očuvanje kulturno-istorijskih i prirodnih vrijednosti Cetinja.

Kroz razmatranje Izvještaja o realizaciji Programa razvoja Prijestonice Cetinje za 2025. godinu, gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković istakao je da ostvareni rezultati u proteklom periodu predstavljaju potvrdu posvećenog rada i zajedničkog djelovanja na realizaciji razvojnih prioriteta Prijestonice.

„Zadovoljstvo nam je što možemo konstatovati da su svi projekti planirani Programom razvoja Prijestonice za 2025. godinu realizovani ili je njihova realizacija započeta kroz višegodišnje investicione cikluse. To je rezultat zajedničkog rada i odgovornog pristupa planiranju i korišćenju raspoloživih sredstava, sa jasnim ciljem da se ulaganja pretoče u konkretne koristi za naše građane, unaprijede kvalitet života i stvore čvrsti temelji za dalji razvoj Cetinja”, poručio je Đurašković.

Tokom sjednice, razmatrana je i druga faza projekta žičare Kotor–Lovćen, koja podrazumijeva povezivanje Cetinja sa Ivanovim Koritima i postojećom trasom žičare od Kotora do Lovćena. Realizacija ovog projekta doprinijela bi boljoj saobraćajnoj i turističkoj povezanosti Prijestonice sa Lovćenom i Bokom, dodatno unaprijedila turističku ponudu i otvorila nove mogućnosti za valorizaciju prirodnih i kulturnih potencijala ovog područja.

Kao jedna od tačaka dnevnog reda, razmatrana je i Informacija o projektu valorizacije Žabljaka Crnojevića, lokaliteta izuzetnog istorijskog značaja koji predstavlja važan dio crnogorskog kulturnog nasljeđa. Prisutni su istakli značaj adekvatne zaštite i valorizacije ovog lokaliteta koji, kako su naveli, pruža mogućnost za unapređenje turističke ponude, afirmaciju istorijskog značaja ovog područja i njegovo bolje predstavljanje domaćoj i međunarodnoj javnosti.

Senat se bavio i pitanjem podizanja spomenika na Košćelama, u znak sjećanja na jedan od najznačajnijih događaja Trinaestojulskog ustanka. Tom prilikom, istaknuta je važnost očuvanja sjećanja na slobodarsku i antifašističku tradiciju Crne Gore, kao i obaveza da se istorijsko nasljeđe sačuva i približi budućim generacijama.

U okviru tekućih pitanja, razmatrana je i dinamika završetka radova na fudbalskom stadionu na Cetinju, jednom od značajnih infrastrukturnih projekata za razvoj sporta u Prijestonici. Tim povodom, donesen je zaključak kojim se ukazuje na potrebu hitnog preduzimanja aktivnosti u cilju završetka izgradnje i stavljanja stadiona u funkciju. Istaknut je značaj ovog projekta za unapređenje uslova za razvoj fudbala, rad sportskih klubova i mlađih selekcija, kao i za organizaciju utakmica klupskog i reprezentativnog karaktera.

Sjednici su prisustvovali: gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković, ministarka kulture Tamara Vujović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, predsjednica Skupštine Prijestonice Milena Vujović i predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti prof. Ljubiša Stanković.