Okončan je dio ispitivanja na “Plavoj zgradi” u Herceg Novom, a predstoji analiza dobijenih rezultata. Stanari ih iščekuju sa velikim nestrpljenjem, jer od tih nalaza zavisi konačna ocjena o bezbjednosti objekta, kao i informacije o tome koji su radovi neophodni kako bi mogli da nastave život u njoj i koliko će sve to koštati, prenosi Pobjeda.

“Važno je da se krenulo s mrtve tačke i da nijesmo zaboravljeni. Možda j e nekome pet mjeseci malo, ali nama je previše. Nakon što nam je građevinski inspektor saopštio da moramo da se iselimo jer zgrada nije bezbjedna, uslijedilo je sasvim suprotno mišljenje struke-da možemo da nastavimo život u njoj. Od tada živimo u neizvjesnosti. Nije lako zaspati, svaki šum i zvuk nas plaše. Na svega nekoliko desetina metara gradi se hotel. Usljed radova zgrada podrhtava, konstantno smo u strahu da se zgrada urušava. A kada se sredinom maja osjetio zemljotres iako svega 3,2 stepena dodatno smo se zabrinuli jer mnogi od nas pamte 1979. u kojemje i ova zgrada bila vrlo oštećena. Zato jedva čekamo da čujemo konačan stav”, kaže jedan od stanara Zdravko Ponorac.

Plava zgrada, koja se nalazi u Ulici Orjenskog bataljona broj 8, građena je 1967, a useljena 1969. godine.

Po prijavi stanara da se obj ekat “po mjera i da se pukotine šire, glavni građevinski inspektor je 24. januara zapečatio zgradu i naložio iseljenje, a potom i rušenje spornog dijela od 16 stanova, od ukupno 32 koliko ih ima u zgradi. On je u obrazloženju naveo da pukotine u podzemnoj etaži, uz protok podzemnih voda koje podrivaju temelj, vode ka urušavanju dijela objekta, te da se u takvim situacijama, po pravilima struke, donosi rješenje o momentalnom iseljenju. Nakon toga, Opština Herceg Novi je angažovala nezavisnu komisiju da utvrdi stvarno stanje objekta. U ovoj komisiji su predsjednik prof. dr Duško Lučić, dipl. inž. građ, i članovi prof. dr Radenko Pejović, dipl. inž. građ, Zoran Međedović, dipl. inž. geol. i mr Petar Subotić, msc, spec. sci. građ. Komisija je zgradu obišla 27. januara i ocijenila da je odluka inspektora bila ishitrena. Konstatovano je da ne postoji neposredna opasnost od rušenja, te da iseljavanje stanara nije potrebno. Evidentirana su oštećenja i predložene mjere za prevazilaženje problema. Između ostalog, naloženo je geodetsko osmatranje koje je izvela firma “Geoerc 1. februara, dok je serija kontrolnih opažanja obavljena 25. februara. Tada su registrovana pomjeranja od svega ± 1 mm, što se kreće u granicama tačnosti mjerenja, pa je zaključeno da se u tom periodu objekat ponašao stabilno. Naredno kontrolno mjerenje biće izvršeno u roku od dva mjeseca. Druga mjera koju je komisija predložila jeste geotehničko ispitivanje, zbog sumnje da podzemne vode prolaze ispod objekta i ispiraju teren, što može uzrokovati neravnomjerno slijeganje. Ta ispitivanja su upravo okončana, a tokom nj ih otkriveno je, kaže Ponorac, da temelje ne podrivaju samo podzemne vode, već i voda iz dotrajale vodovodne i kanalizacione mreže.

“Zgrada je stara skoro šest decenija, koliko i instalacije. Tokom geotehničkih ispitivanja otkrivene su ispucale vodovodne cijevi iz kojih je curila voda i podrivala temelj e. U stanu komšije Krunića, koji je najbliži tom spornom dijelu zgrade, formiralo se maltene jezero. Taj problem je sada riješen i cijevi su zamijenjene”, priča Ponorac.

On dodaje kako to za njih nije ništa novo, jer je problem dotrajalih instalacija hroničan, te da se s njim u svom stanu susrijetao više puta.

“Brine nas stabilnost objekta… Od radnika koji rade ispitivanja na terenu saznali smo da se sporni dio zgrade koji se naginje nalazi na glinovitom tlu, debljine nekoliko metara. To objašnjava promjene koje uočavamo na dnevnom nivou-od osjećaja da zgrada klizi i širenja pukotina, pa do onih “kozmetičkih” oštećenja kao što je opadanje maltera. Zato je bitno da struka što prije da konačan stav o bezbjednosti zgrade”, naglašava Ponorac.

U međuvremenu, stanarima bi, kako ističe, mnogo značila finansijska podrška kako bi makar pristojno uredili svoje stanove koji su trenutno u veoma lošem stanju.

“Kao što sam već rekao, okruženi smo ispucalim zidovima, rupe između stolarije i vrata nastavljaju da se šire, a sa plafona i zidova otpada malter. Sve to dodatno pojačava naš strah za sopstvenu bezbjednost. Već smo se obraćali lokalnoj upravi za pomoć i dobili smo pozitivan odgovor, obećanje da će nam pomoći finansijski. Ipak, sada treba preći sa riječi na djela i dodijeliti nam sredstva da upristojimo prostore u kojima živimo. Sami to nijesmo u mogućnosti jer su nam finansije loše kaže Ponorac, napominjući i da je većina stanara u poznim godinama, kao i da su slabijeg zdravstvenog stanja. Pobjeda je ovim povodom uputila pitanja profesoru Radenku Pejoviću i hercegnovskoj lokalnoj samoupravi, odgovore očekuju u narednim danima.