“Član 121 zakona o ljekovima predviđa ovu mogućnost po ulasku Crne Gore u EU. To je član s odloženom primjenom. Lica koje se bave apotekarskom djelatnošću moći će po ispunjenju određenih uslova da se bave prodajom OTC ljekova, tj. ljekova koji se izdaju bez ljekarskog recepta, putem interneta i internet stranica koje će biti standardizovane i adekvatno označene“, kazao je za TV Podgorica rukovodilac laboratorije u Institutu za ljekove i medicinska sredstva dr David Kočović.
Dok čekamo strogo kontrolisane standarde Evropske unije, siva zona interneta cvjeta. Alarmantan je podatak da čak 50 odsto ljekova ponuđenih na neovlašćenim sajtovima čine falsifikati. Granica između originala i kopije postala je gotovo nevidljiva.
“Vizuelno je vrlo teško napraviti razliku, pogotovo danas sa razvojem tehnologije i pojavom vještačke inteligencije, vrlo je teško napraviti razliku između falsifikovanog i originalnog lijeka. Naravno, postoje i oni primitivni slučajevi kada možemo greškama u dizajnu ili nedostajućim podacima na primarnim i sekundarnim pakovanjima napraviti neku pretpostavku da se radi o falsifikovanom lijeku“, navodi Kočović.
Iza primamljivih oglasa i nižih cijena krije se ruski rulet sa zdravljem. Posljedice konzumiranja sumnjivih preparata mogu dovesti do ozbiljnih problema, upozorava Kočović.
“U zavisnosti o kakvom slučaju govorimo, tj. da li ovaj proizvod ima manji ili veći sadržaj aktivne substance, tada govorimo o neadekvatnoj terapiji. Kad postoje slučajevi koji nemaju aktivnu supstancu, onda dolazimo do izostanka terapije i oni najopasniji su zapravo slučajevi kada imamo neke supstance koje su integrisane u ove proizvode, a predstavljaju rizik po zdravlje pa i život pacijenta“, naglasio je Kočović.
Crno tržište nije nasumično – ono targetira najranjivije grupe i aktuelne trendove. Kako ističe Kočović, zabrinjava pomama za ljekovima koji su postali viralni na društvenim mrežama, a koji se često zloupotrebljavaju u svrhe mršavljenja bez nadzora ljekara.
“Ako govorimo o tržištu poput našeg, u smislu tržištima sličnim našem tržištu, tada govorimo o ljekovima hormonima, anaboličkim steroidima, kortikosteroidima, analgeticima, anksioliticima, botulinum toksinima, poznatim kao botoks ili ono što je sada u trendu – GLP1 injekcioni penovi koji se koriste za ličenje dijebetesa, a nalaze primjenu, tj. zlopotrebu, u cilju smanjenja tjelesne mase“, navodi Kočović.
Ljekovi sa društvenih mreža ili sumnjivih oglasa ostaju opasna nepoznanica. Dok god internet nudi sve bez filtera, struka ostaje kategorična: jedina sigurna adresa za zdravlje građana je registrovana apoteka, gdje svaki proizvod prolazi strogu kontrolu prije nego što stigne u ruke pacijenata.
