Na globalnom nivou situacija je malo drugačija, u prosjeku 20 odsto, odnosno svako peto dijete je žrtva online ili seksualnog nasilja. Iako je kod nas ukupni procenat niži od globalnog prosjeka (11% naspram 20%), rizik je i dalje veoma visok jer direktno pogađa gotovo 5.000 djece u zemlji.

Zabrinjava podatak da više od polovine zlostavljane djece nije prijavilo nasilje.

U dvije trećine slučajeva, odnosno 66 odsto u zemlji, te 57 odsto na globalnom nivou počinioci su djeci bili poznate osobe iz njihovog okruženja, ti podaci razbijaju predrasudu da djecu na internetu vrebaju isključivo stranci.

Kao jedan od razloga u istraživanju zašto djeca ne prijavljuju nasilje navodi se strah od osude i diskriminacije, posebno ukoliko je dijete poslalo svoje intimne fotografije ili video-zapise.

Vršnjačko nasilje iz školskih dvorišta sve više se prenosi u digitalni prostor.

No, osim nasilnika i žrtve, kao važne učesnike imamo i tihe posmatrače ili vršnjačku publiku.

„Kada dijete izvadi telefon da snima neki događaj, ono nasilniku daje neki, da kažem, digitalni aplauz i prosto to je za njih motivacija da nastave sa takvim ponašanjem. U vaspitnom i bezbjednosnom smislu ja ih zaista smatram saučesnicima koji jako mnogo doprinose više posljedicama po žrtvu nego onaj trenutni incident koji su snimali“, rekla je Snežana Vujović iz Uprave policije.

Svako peto dijete u Crnoj Gori bilo je izloženo nekom obliku seksualne eksploatacije ili zlostavljanja putem digitalnih tehnologija, pokazalo je istraživanje UNICEF-a.

„Najveći oblik zlostavljanja prisutan je na Instagramu, Viberu i Snapchatu. Takođe, ono što istraživanje govori jeste da je u dvije trećine slučajeva, dakle nekih 66 odsto, da su to uradila djeci poznata lica, dakle da li je to neko iz njihovog komšiluka, okruženja, u školi“, kazala je Nada Đurović Martinović iz UNICEF-a.

U digitalnom prostoru djeca imaju određeni privid apsolutne anonimnosti i distanciranosti od žrtve i nemaju osjećaj odgovornosti za ono što rade u online svijetu.

„Treba da promijenimo sistem razmišljanja, da ne djelujemo isključivo represivno, treba preventivno da radimo, da naučimo djecu ne samo kako da izbjegnu opasnost nego kako da prepoznaju opasnost“, rekao je državni sekretar MUP-a Petar Koprivica.

Jelena Gluščević iz Centra za prava djeteta kaže da nama svako dijete zna da do 14. godine nije krivično odgovorno.

„Svako zna to, ali niko ne zna, ili mali broj njih zna, da su im možda roditelji odgovorni. Možda malo i o tome treba da pričamo, da bi prosto razumjeli i da bi djeca razumjela koju oni ulogu imaju i kakva odgovornost je na njima“, kazala je Gluščević.

Dok se u EU razmatra predlog zakona o zabrani društvenih mreža za djecu do 15 godina, jasno je da je potrebno da i Crna Gora reguliše ovu oblast kako bismo imali bezbjedno digitalno okruženje za najmlađe.