Krivolov u Crnoj Gori i dalje predstavlja ozbiljan problem, a kontrole, iako prisutne, nijesu dovoljne da u potpunosti spriječe nelegalne aktivnosti.

Gostujući u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore, inspektor za ribarstvo Ivan Knežević kazao je da krivolov ugrožava riblji fond i na moru i na jezerima.

„Inspektori za ribarstvo osnovne poslove obavljaju u cilju zaštite ribljeg fonda i kontrole, a osnovni zakoni po kojima rade jesu Zakon o morskom ribarstvu i Zakon o slatkovodnom ribarstvu. Taj posao se dijeli u dvije kategorije – kontrola na vodi i kontrola stavljanja ribljih proizvoda na tržište“, kazao je Knežević.

On je istakao da se krivolov najčešće vrši upotrebom električnih uređaja, agregata, dinamita i eksplozivnih naprava, te da su kritične tačke Skadarsko jezero, kao i djelovi mora poput Platamuna i Valdanosa.

Knežević je naveo da u Crnoj Gori postoje tri inspektora za ribarstvo, ali da imaju dobru saradnju sa graničnom policijom i Javnim preduzećem za morsko dobro. Kada su u pitanju slatke vode, one su date na upravljanje sportskoribolovnim klubovima, dok Nacionalni park Skadarsko jezero ima svoju rendžersku službu.

„U tom dijelu inspektori su samo podrška rendžerima, u smislu prekršajnih naloga i oduzimanja ribe. Smatram da nema dovoljno ljudi i da nijesu dovoljno obučeni“, rekao je Knežević.

On je dodao da se radi na tome da se do kraja godine zaposli još jedan ili dva inspektora.

Komentarišući novi Zakon o slatkovodnom ribarstvu, Knežević je kazao da je Crna Gora usvojila niz novih propisa u procesu usklađivanja sa Evropskom unijom, te da su među njima Zakon o morskom ribarstvu, Zakon o slatkovodnom ribarstvu i Zakon o organizovanju tržišta.

Kao jednu od novina naveo je uvođenje sistema praćenja plovila preko Ribarskog monitoring centra.

„Sva plovila koja se bave komercijalnim ribolovom imaće sistem za praćenje aktivnosti – da li ribare ili koriste plovilo u druge svrhe“, kazao je Knežević.

On je dodao da će se uvoditi i elektronske evidencije ulova, prodajni listovi i deklaracije, kako bi se obezbijedila sljedivost.

Govoreći o lovostaju, naveo je da je od 15. marta na snazi zabrana izlova šarana (krapa), kao i zabrana njegove prodaje.

„Riba koja je pod lovostajem ne može se stavljati na tržište nakon 24 sata od uvođenja zabrane“, kazao je Knežević.

On je dodao da prijave postoje, ali ne u dovoljnoj mjeri, te da se situacija postepeno poboljšava.

„Ima pomaka, smanjen je i krivolov i nelegalna riba na tržištu, zahvaljujući inspekciji, drugim institucijama i savjesnim građanima“, rekao je Knežević.

U prethodnoj godini, kako je naveo, tri inspektora sprovela su više od 900 kontrola, napisano je 118 prekršajnih naloga u vrijednosti od 66.500 eura, a oduzeto je oko 700 kilograma ribe.

Novim zakonom pooštrene su kazne: za fizička lica u moru od 900 do 2.000 eura, a za pravna lica od 3.000 do 20.000 eura, dok su za slatkovodno ribarstvo kazne za fizička lica od 1.000 do 2.000 eura.

Popović: Krivolov u padu u odnosu na prethodne godine u NP Durmitor

Govoreći o Nacionalnom parku Durmitor, direktor NP Durmitor Pero Popović kazao je da je krivolov u padu u odnosu na prethodne godine, te da su pojačane kontrole, patrole i video-nadzor doprinijeli da su slučajevi sada uglavnom pojedinačni.

„Krivolov je u drastičnom padu“, kazao je Popović.

On je naveo da park obuhvata oko 33.000 hektara, uključujući kanjon Tare i dijelove Sinjajevine, te da postoji problem nedostatka nadzornika.

„Ljudi izbjegavaju ta radna mjesta zbog niskih plata i velike odgovornosti, ali i dalje ih nema dovoljno“, rekao je Popović, pozivajući mlade da se uključe u zaštitu prirode.