Kako su naveli, dio zemalja ima konkretne akcione planove usmjerene na specifičan problem— najčešće protiv ilegalnog trovanja u posljednje dvije godine (2024–2025), ali još uvijek nemaju jedinstveni, nacionalno usvojeni „National Action Plan (NAP) protiv ilegalnog ubijanja, uzimanja i trgovine ptica” koji pokriva sve oblike (lov, uzimanja iz prirode i trgovine).

“Izrada Nacionalnog akcionog plana prvenstveno ima za cilj prepoznavanje ove problematike u institucijama, kao i objedinjavanje postojećih mjera, jačanje institucionalnih kapaciteta, unapređenje sprovođenja zakona i podizanje svijesti javnosti. Dokument definiše strateški okvir i konkretne mjere koje treba da obezbijede značajno smanjenje ilegalnih aktivnosti, stabilizaciju i rast populacija ugroženih vrsta, kao i unapređenje zaštite ključnih staništa i migratornih koridora. Implementacijom ovog Plana Crna Gora potvrđuje svoju posvećenost očuvanju biodiverziteta, jačanju vladavine prava i ispunjavanju međunarodnih obaveza u oblasti zaštite prirode i procesa evropskih integracija”, navodi se u saopštenju.

Prema njihovim riječima, Crna Gora je potpisnica i ratifikovala je važne međunarodne konvencije i sporazume koji je obavezuju na zaštitu migratornih vrsta i njihovih staništa, među kojima su Bernska konvencija o očuvanju evropske divlje flore i faune i prirodnih staništa, Bonska konvencija o očuvanju migratornih vrsta divljih životinja, CITES konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore, Ramsarska konvencija o močvarnim područjima od međunarodnog značaja i Konvencija o biološkoj raznovrsnosti.

“Kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, Crna Gora ima obavezu da svoje zakonodavstvo i praksu uskladi sa Direktivom o pticama i Direktivom o staništima, koje predstavljaju osnov zaštite prirode u EU i definišu jasne standarde za očuvanje vrsta i njihovih staništa. Ove direktive obavezuju države da obezbijede održavanje ili vraćanje populacija ptičjih vrsta na povoljan status očuvanosti, da uspostave posebna zaštićena područja pogodna za očuvanje vrsta i njihovih staništa, spriječe pogoršanje stanja staništa i uznemiravanje vrsta i sprovode redovna istraživanja i monitoring radi unapređenja upravljanja i zaštite”, dodaje se.

Kako ističu, poseban značaj ima uspostavljanje mreže Natura 2000, koja obuhvata najvažnija područja za očuvanje vrsta i staništa na nivou EU.

U tom procesu, dodaju, Crna Gora je obavezna da klasifikuje najprimjerenija područja za zaštitu ptica, naročito močvarna i priobalna područja, da preduzme odgovarajuće mjere za očuvanje njihovog ekološkog integriteta, da spriječi aktivnosti koje bi mogle negativno uticati na ciljeve zaštite i da obezbijedi da se planovi i projekti odobravaju samo ako ne ugrožavaju očuvanje tih područja.

“Ispunjavanje ovih obaveza ima višestruki značaj jer doprinosi očuvanju evropske ornitofaune, jača institucionalni sistem zaštite prirode i pravnu sigurnost, omogućava pristup međunarodnim fondovima i pozicionira Crnu Goru kao kredibilnog partnera u globalnim naporima za očuvanje biodiverziteta”, zaključili su.