Direktor škole dobio je više preporuka, među kojima su unapređenje međuljudskih odnosa, poštovanje procedura i jačanje interkulturalnog dijaloga.

Ombudsman je ocijenio da su odnosi između profesorice JU SMŠ „25. maj“ u Tuzima i uprave te obrazovne ustanove duži period ozbiljno narušeni, uz izražen nedostatak međusobnog povjerenja, profesionalne komunikacije i institucionalnog dijaloga.

U mišljenju koje je 31. avgusta 2026. godine donio zamjenik Zaštitnika Mensur Bošnjak, navedeno je da tokom postupka nijesu pribavljeni dovoljni i nesumnjivi dokazi koji bi omogućili zaključak da je profesorica bila izložena diskriminaciji od strane direktora škole po osnovu nacionalne i vjerske pripadnosti.

Ipak, Zaštitnik je ukazao na više spornih okolnosti u postupanju škole, posebno kada je riječ o događaju sa sjednice Nastavničkog vijeća održane 30. decembra 2025. godine.

Profesorica je u pritužbi navela da joj je tog dana, po nalogu direktora, onemogućeno prisustvo nastavku sjednice Nastavničkog vijeća, čime joj je, kako je tvrdila, uskraćeno pravo učešća u radu stručnog organa škole i povrijeđeno profesionalno i lično dostojanstvo.

“Direktor je pred kolegama iznio tvrdnje da širi nacionalnu mržnju, nakon čega joj je naredio da napusti sjednicu. Kada je to odbila, sjednica je prekinuta, a nakon pauze od oko 30 minuta nastavljena bez njenog prisustva”, ističe se u mišljenju.

Na ulazu u salu, kako je navela, bio je postavljen školski zaštitar koji joj nije dozvolio da uđe.

S druge strane, uprava škole odbacila je sve navode profesorice, ocjenjujući ih neistinitim i činjenično neutemeljenim. U izjašnjenju dostavljenom Zaštitniku, direktor je naveo da je na sjednici pročitao pisanu izjavu učenice u kojoj se profesorica tereti za uvredljive i albanofobične komentare.

Iz škole su tvrdili i da postoje pritužbe učenika albanske nacionalnosti na ponašanje profesorice, način komunikacije i ocjenjivanje, kao i da je njeno ponašanje tokom sjednice bilo neprimjereno i da je ometalo njen rad.

Zaštitnik je ukazao da je udaljavanje profesorice sa sjednice i onemogućavanje njenog ponovnog prisustva moralo biti sprovedeno uz jasno definisanu proceduru i puno poštovanje prava zaposlenog.

„Javne kvalifikacije koje mogu imati karakter stigmatizacije zaposlenog zahtijevaju naročit stepen profesionalne pažnje i uzdržanosti, posebno u obrazovnim ustanovama koje su dužne da promovišu kulturu dijaloga, tolerancije i međusobnog uvažavanja“, navodi se u mišljenju.

Zaštitnik je konstatovao da iz dokumentacije proizilazi postojanje pritužbi učenika i roditelja na rad i komunikaciju profesorice sa učenicima albanske nacionalnosti, uključujući navode o neprimjerenim komentarima, načinu ocjenjivanja i otežanoj komunikaciji tokom nastave.

Međutim, kako je naglašeno, takvi navodi sami po sebi ne predstavljaju dokaz diskriminacije, ali su zahtijevali blagovremeno, objektivno i nepristrasno postupanje uprave škole i nadležnih organa.

Osim toga Zaštitnik je izrazio zabrinutost zbog činjenice da dokumentacija koja se odnosi na postupak zaštite od mobinga, sproveden u januaru 2024. godine, nije uredno evidentirana i arhivirana u školi.

Profesorica je u pritužbi navela da je od škole tražila dokumentaciju o tom postupku, ali da joj je saopšteno da se ona ne nalazi u arhivi ustanove.

Zaštitnik je ocijenio da pravilno vođenje službene dokumentacije predstavlja obavezu organa ustanove i važan element pravne sigurnosti zaposlenih.

„Neuredno evidentiranje ili nedostupnost dokumentacije u predmetima koji se odnose na zaštitu prava iz rada može dovesti do pravne nesigurnosti i dodatnog narušavanja povjerenja zaposlenih u institucionalne mehanizme zaštite“, ističe se u mišljenju.

Iako diskriminacija po nacionalnoj i vjerskoj osnovi nije utvrđena, Zaštitnik je direktoru te obrazovne ustanove uputio pet preporuka radi otklanjanja uočenih nedostataka i unapređenja funkcionisanja ustanove.

Od direktora se traži da preduzme mjere za unapređenje međuljudskih odnosa i profesionalne komunikacije u kolektivu, uz puno poštovanje zabrane diskriminacije, tolerancije i međusobnog uvažavanja zaposlenih i učenika.

Preporučeno je i da se svi postupci koji se odnose na eventualnu odgovornost zaposlenih vode kroz jasne, zakonite, nepristrasne i transparentne procedure, uz poštovanje prava zaposlenih na izjašnjenje i učešće u postupku.

Jedna od preporuka odnosi se na unapređenje evidentiranja, arhiviranja i čuvanja službene dokumentacije, posebno one koja se tiče zaštite prava zaposlenih i postupaka zaštite od mobinga.

Zaštitnik je ukazao i na potrebu jačanja interkulturalnog dijaloga, tolerancije i prevencije diskriminacije u školskoj zajednici, kroz edukacije i stručne radionice za zaposlene i učenike.

Kao dodatnu mogućnost za prevazilaženje narušenih odnosa, preporučio je da škola, u saradnji sa nadležnim institucijama, razmotri korišćenje mehanizama medijacije.

Zaštitnik je poručio da obrazovne ustanove moraju obezbijediti ambijent zasnovan na zabrani diskriminacije, međusobnom poštovanju i zaštiti dostojanstva svih učesnika obrazovno-vaspitnog procesa, uz dosljedno poštovanje zakonskih procedura, posebno u situacijama kada međuljudski konflikti mogu dobiti etničku ili diskriminatornu dimenziju.