“Ja sam željela da moju kćerku od dvije godine da upišem u vrtić. Velika smo porodica, dosta je djece, htjeli smo da promijeni okruženje, da stekne društvo vršnjaka. Onda – stop, nevjerica, ne mogu nevakcinisana djeca u vrtiću. Ja nisam protiv vakcina, meni su sva djeca vakcinisana,  najmlađa od dvije godine i beba od 10 mjeseci nisu još u potpunosti vakcinisani. Ja imam neki svoj metod, djecu vakcinišem do četvrte godine. To je moja odluka i ja uporno tražim pravo da mogu da odlučim kada ću to da uradim. Nisam generalno da se djeca ne vakcinišu. Treba da se vakcinišu, ali ne želim da nas neko ograničava”, navela je Bulatović.

Dodala je da djevojčicu neće vakcinisati i da će pokušati da je upiše u vrtić pod uslovom da joj se ne postavi uslov da moram da je vakciniše.

“Da li država nama daje neko alternativno rješenje šta mi roditelji nevakcinisane djece možemo da radimo? Mi taj odgovor tražimo od države. Imala sam slučaj u okruženju djete razvedenih roditelja, mora da se traži saglasnost drugog roditelja da djete počne u prvi razred gdje nam je osnovno obrazovanje obavezno. Šta će dozvola drugog roditelja. Neke stvari nisu realne uopšte. Pokušan je da se vrši pritisak, ja sam ovdje ispred NVO Luča slobode, i pokušano je da se vrši pritisak, bili su protesti i sve. Naša vlast se oglušila o to, nisu ni dokumenta pogledana, a kamoli šta drugo. Što se tiče političke strane, nisam još nigdje čula da li se predsjednik oglasio oko ove situaciji o vakcinaciji djece. On je otac troje djece, da li je on vakcinisao svoju djecu”, rekla je ona.

Bulatović je dodala da  Milan Knežević ima stav o vakcinaciji i mnogo joj se sviđa njegov stav.

Advokat Miomir Joksimović kazao je da je za njega  očekivana odluka Ustavnog suda o vakcinaciji, sama suština pravnog pristupa je izuzetno sporna, ona polazi od opšteg ka pojedinačnom.

“Osnovno pitanje tu je ko određuje šta je opšte, imamo jednu grupu ljudi koja odluči da je nešto opšti interes koja na osnovu toga drugoj grupi ljudi odluči da uskrati osnovna prava. Crna Gora je zemlja republikanskog načina uređenja. Osnovni pristup je da je pojedinačno neprikosnoveno, dok god imamo tu pravnu školu koja počiva na komunističkim tekovinama koje su bile bazirane na tome da je to opšte narodno dobro pa su pod tim plaštom izvršena i masovna ubistva i konfiskacije imovine, i ljudi zatvarani i slati na Goli otok sve u cilju nekog opštog dobra. Ovo je nastavak pravnog tumačenja normi od strane učesnika pravosudnih organa. Sudije potvrđuju da tvrdnje nas koji  ukazujemo da je ovakvo postupanje države neustavno i nezakonito nije neutemeljeno. Imate dva pravnika u Ustavnom sudu koji su zauzeli stav da ovakav način ophođenja sistema prema značajnoj grupi građana nije pravičan i dobronamjeran”, kazao je on.

Joksimović je i dalje stava da je ovo neustavan zakon i predsjednica Ustavnog suda se u svom intervjuu osvrnula na to pitanje i utvrdila da se opštim zakonom o obrazovanju propisano da se ni jednim drugim propisom djetetu ne može uskratiti pravo na predškolsko obrazovanje.

“Imamo potpunu konfuziju, u suštini kad zadrete ispod površine vidite da je to jedan pravni sistem pun protivrječnosti, normi koji poništavaju jedna drugu”, dodao je on.

Naveo je da roditelji nevakcinisane djece treba da ih vode i ostavljaju u vrtić.

“To bez ikakvog problema mogu da urade jer ne postoji odluka bilo koje ustanove kojom je djetetu zabranjeno pohađanje vrtića. To nije odgovornost roditelja. ustav kaže da sve što nije zabranjeno je dozvoljeno, ne postoji zabrana kojom je vrtić zabranio djetetu da pohađa prostorije tog vrtića.  Njima se po zakonu djeca povjeravaju na čuvanje, roditelj može da dođe preda dijete i napusti prostorije vrtića. Vrtić ne smije da to dijete izbaci napolje, jer mu je povjereno na čuvanje i staranje. Vrtić može da pozove policiju i socijalnu službu koja nije nadležna za to da skine odgovoronost sa sebe. Mi smo fiktivna demokratija.. “, rekao je on.

Alternativna rješenja postoje, ali, kako je dodao, ne želi da ih otkriva.

“Ovo je problem između pojedinaca koji vrše funkcije i građana koji ne vrše funkcije. Država je fikcija, ona ne postoji, to su pojedinci, ljudi koji imaju određene funkcije na osnovu kojih imaju određene nadležnosti. Sami sebe su potpuno odvojili od ljudi koji nisu na funkciji. Imamo klasnu podjelu u državi, na one koji su funkcioneri i građane. Taj će rascjep da se produbljuje ukoliko se nastavi sa rigidnom politikom koja će da se sprovodi u zadnjih nekoliko godina. To je stvar koja će da eskalira, potpuno se zloupotrebljuju potrebe običnih građana, njihove životne potrebe i aktivnosti. Donose se rješenja koja su po principu uzmi ili ostavi”, dodao je on.