Iz UNDP-a su saopštili da je istraživanje sprovedeno u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD), koji finansira Evropska unija, a oni sprovode u saradnji sa lokalnim samoupravama. Obuhvatilo je više od 3.000 mladih uzrasta od 15 do 29 godina, kao i fokus grupe i razgovore sa predstavnicima institucija i organizacija. Prvi put su analizom obuhvaćene sve crnogorske opštine, što pruža detaljniji uvid u potrebe mladih i razlike u mogućnostima koje im stoje na raspolaganju.

Ekaterina Paniklova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, ukazala je na to da stvaranje boljih uslova za mlade zahtijeva zajedničko djelovanje institucija, ali i njihovu spremnost da mlade prepoznaju kao ravnopravne partnere u donošenju odluka.

„Istinsko partnerstvo podrazumijeva ne samo zajedničke ciljeve već i otvoren razgovor o izazovima i uključivanje mladih u pronalaženje rješenja”, naglasila je stalna predstavnica UNDP-a.

Mladi imaju ambicije, ali im je potrebno više prilika

Prelazak iz škole na tržište rada jedan je od izazova koji mlade naročito brine. U pojedinim opštinama više od polovine nezaposlenih mladih kao prepreku navodi nedostatak radnog iskustva, dok je u gotovo svim sredinama prisutno uvjerenje da su pri zapošljavanju „veza“ i politička pripadnost važniji od kompetencija.

Svega 22,5 odsto mladih pohađalo je kurs, seminar, radionicu ili neki drugi vid neformalnog obrazovanja tokom prethodne godine, dok među mladima iz ranjivih grupa više od četiri petine nikada nije učestvovalo u dodatnoj obuci. Oko 35 odsto ispitanih razmišlja o pokretanju sopstvenog biznisa ili ga već ima, dok približno isti udio želi zaposlenje u državnoj upravi. Za one koji žele da se oprobaju u preduzetništvu, glavne prepreke ostaju nedostatak početnog kapitala, iskustva i institucionalne podrške.

Pored podrške na nacionalnom i lokalnom nivou, nove mogućnosti za obrazovanje, zapošljavanje i razvoj mladima donosi i proces evropskih integracija.

Liselotte Isaksson, zamjenica šefa Sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, istakla je da članstvo u EU otvara brojne mogućnosti za međunarodno povezivanje i mobilnost mladih, ali da je još važnije to što će reforme koje Crna Gora trenutno sprovodi u okviru evropskih integracija donijeti konkretne i vidljive koristi mladima u lokalnim zajednicama. „To znači kvalitetnija i sigurnija radna mjesta, čistiji vazduh, bezbjedniju hranu, efikasnije prikupljanje i reciklažu otpada, bolju zaštitu potrošača i brojne druge pogodnosti.“

Naglasila je i da sredstva EU mogu doprinijeti razvoju manje razvijenih područja i smanjenju regionalnih razlika, ukazujući na važnost toga da se opštine već sada pripremaju za nove mogućnosti i aktivno uključuju mlade u te procese.

Na mrežama svakodnevno, u lokalnim aktivnostima rijetko

Gotovo 90 odsto mladih koristi društvene mreže svakodnevno ili više puta sedmično, ali 78,8 odsto u aktivnostima lokalnih nevladinih organizacija učestvuje veoma rijetko ili nikada. Slično tome, 75,7 odsto rijetko ili nikada posjećuje omladinske klubove i centre, a 64 odsto ne ide na kulturne događaje.

Samo četvrtina mladih zna za omladinske klubove ili lokalne nevladine organizacije koje se bave mladima. Istraživanje pokazuje da slabo učešće nije nužno posljedica nezainteresovanosti, već i činjenice da programi i informacije često nijesu dovoljno dostupni ili prilagođeni njihovim potrebama.

Ni mogućnosti za uključivanje, međutim, nijesu dovoljne ukoliko mladi ne osjećaju da se njihovo mišljenje uvažava. Učesnici panel diskusije nakon prezentacije istraživanja su ukazali na to da mladima nije dovoljno samo pružiti priliku da iznesu svoje stavove, već je jednako važno da dobiju povratnu informaciju o svojim inicijativama, čak i kada odgovor nije pozitivan.

Anastasija Dobrilović, studentska ambasadorka UNDP-a, ocijenila je da spremnost mladih da se angažuju ohrabruje, ali da je za njihovo aktivnije učešće ključno uvjerenje da svojim mišljenjem zaista mogu nešto da promijene: „Mladi imaju stavove o tome šta im nedostaje u njihovim opštinama, ali ako ne znaju kako da ih prenesu donosiocima odluka ili ne vide rezultate svog angažmana, lako se stvara osjećaj da njihovo učešće ne pravi razliku“.

Na posljedice takvog odnosa nadovezala se i omladinska aktivistkinja Ajša Đečević, upozorivši da izostanak odgovora na inicijative može obeshrabriti mlade i dodatno oslabiti njihovo povjerenje u institucije.

„Moramo prekinuti začarani krug u kojem nas stalno pitaju za mišljenje i traže naše ideje, a nikada ne saznamo šta se sa tim predlozima dogodilo. Nije iznenađujuće što mladi u takvim okolnostima postaju apatični i pasivni“, poručila je Đečević.

Lokalni problemi traže lokalna rješenja

Istraživanje otkriva da mladi u većem broju sredina češće razmišljaju o preseljenju u drugu opštinu nego o napuštanju Crne Gore. Među glavnim razlozima izdvajaju se nedostatak posla nakon školovanja i nezadovoljstvo kvalitetom svakodnevnog života.

Direktor Direktorata za mlade Darko Stojanović naglasio je da „startna pozicija mladog čovjeka nije ista u svim opštinama“, zbog čega strateška dokumenta i lokalni akcioni planovi moraju uvažavati specifičnosti svake sredine.

Posebno je istakao značaj snažnije međuresorne saradnje, kako bi mladi, bez obzira na mjesto stanovanja, imali neophodnu podršku.

Aleksandra Medigović iz Kancelarije za mlade napomenula je da rad sa mladima zahtijeva stručnost, strpljenje i razumijevanje njihovih potreba, umjesto pretpostavke da je nedovoljno učešće isključivo posljedica nezainteresovanosti.

„Lako je reći da su mladi neaktivni. Kancelarija za mlade Budva razbija taj stereotip i pokazuje da rezultati dolaze kada kreiramo politike po mjeri mladih. Ključ našeg uspjeha je u otvorenoj i kontinuiranoj komunikaciji sa mladima, povjerenju koje gradimo i spremnosti da njihove potrebe i ideje pretočimo u konkretne aktivnosti“, dodala je.

Upravo takav pristup može se dodatno osnažiti nalazima istraživanja, koje je, uz nacionalni pregled, donijelo i zasebnu analizu potreba mladih za svaku od 25 crnogorskih opština. Lokalnim samoupravama su time na raspolaganju konkretni podaci na osnovu kojih mogu razvijati programe i akcione planove prilagođene svojim zajednicama, umjesto da se u svim sredinama primjenjuju ista rješenja.