Dragana Bulatović iz Asocijacije menadžera bezbjednosti Crne Gore istakla je u emisiji „Tačno u 10“ da nam upravo ključne procedure rada u institucijama i privatnom sektoru nedostaju.

„Crnoj Gori nedostaju procedure rada u državnim institucijama i privatnom sektoru u kojima je tačno opisan proces kako se prikupljaju lični podaci, zašto se prikupljaju, koja je svrha i pravni osnov, ko sve pristupa tim podacima, da li ih i kako iznosimo van Crne Gore, i na kraju – kako ih uništavamo“, rekla je.

Bulatović ukazuje da građani često nijesu svjesni šireg konteksta i obima podataka koji spadaju u lične.

„Da li smo mi uopšte svjesni sa kim sve dijelimo naše podatke? Dijelimo ih sa poslodavcem, bankom, trgovinskim lancima, na internetu prije svega. Mnoge podatke ostavljamo, a da nijesmo ni svjesni da li su zaista neophodni za ostvarivanje konkretne svrhe za koju smo ih dali“, upozorila je.

Kako je navela, da je riječ o znatno ozbiljnijem pristupu svjedoče i drastično povećane kazne u odnosu na prethodni propis.

“Maksimalna predviđena administrativna kazna je do dva miliona eura ili četiri odsto ukupnog godišnjeg globalnog prometa. U prethodnoj verziji zakona maksimalna kazna bila je 200 hiljada eura, što pokazuje koliko je donošenjem novog zakona ovo pitanje postalo ozbiljnije”, dodala je.

Ana Novaković iz Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama naglašava da je neophodno jačanje kapaciteta zaposlenih u Agenciji, ali i sveobuhvatna edukacija – kako rukovodilaca i njihovih zaposlenih, tako i samih građana.

„Novim zakonom je predviđeno da rukovaoci moraju obučiti svoje zaposlene o samoj zaštiti ličnih podataka, kao i o načinu na koji prikupljaju, obrađuju i dalje čuvaju naše podatke“, pojašnjava ona.

Opširnije na snimku: