„Kulturna baština je uvijek čin sadašnjosti i mjera našeg odnosa prema njoj. Ona se ne može svesti samo na zidove ili artefakte, već postaje stvarnost tek kada je pogledom i mišlju uvedemo u naše vrijeme, kada je uobličimo kao zajedničko sjećanje. Baština nikada nije neutralna ona je uvijek predmet zajedničkog identiteta, ali i zajedničke odgovornosti”, poručila je Vujović.
„Zato je Ministarstvo kulture i medija posvećeno politici očuvanja baštine kao osnovi kulturne politike države. To je strateški izbor građenja održive budućnosti na temeljima našeg identiteta”, istakla je Vujović.
Ona je podsjetila da je u prethodnim godinama uložen veliki trud da sistem zaštite kulturnih dobara bude savremen, jasan i djelotvoran.
“Nacionalni program razvoja kulture 2023.–2027. dao je okvir, a Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2025. uključio je i predloge iz lokalnih zajednica. Time smo pokazali da politika očuvanja baštine mora biti participativna jer je baština naša, ali i svakog pojedinca koji se identifikuje sa svojim”, kazala je ona.
Posebno je istakla jačanje saradnje sa UNESCO-om, Savjetom Evrope i Evropskom komisijom, jer „baština nema granica i najbolje se čuva onda kada je povezuje zajedništvo”.
Vujović je naglasila da politika očuvanja kulturne baštine nije izolovana oblast, već temeljna dimenzija razvoja društva. “Ona povezuje kulturu, obrazovanje, turizam i lokalnu ekonomiju. Kada ulažemo u baštinu, mi ulažemo u održivi razvoj Crne Gore, u našu sposobnost da spojimo tradiciju i inovaciju, da budemo prepoznati u Evropi, ali i da budemo ponosni na ono što jesmo”, kazala je Vujović.
Dodala je da su spomenici i memorijali, godišnjice i rituali ono što učvršćuje kolektivno pamćenje, a institucije garant da ono traje.
„Na taj način baština postaje ne samo nasljeđe prošlosti, već i obaveza budućnosti”, naglasila je ona.
Nakon ministarke, prisutni su imali priliku poslušati predavanje na temu “Prozor u prošlost, vrata za budućnost: nasljeđe modernističke arhitekture u Crnoj Gori”, doc. dr Aleksandra Dajkovića sa Fakulteta za politehniku Univerziteta Donja Gorica.
Dani evropske baštine su, kako je navela, najbolji primjer zajedničke misije očuvanja kulturnog nasljeđa.
Ovogodišnja tema „Arhitektonska baština: prozor u prošlost, vrata za budućnost”, izabrana na pan-evropskom nivou, stavlja u fokus nepokretnu kulturnu baštinu, od istorijskih zdanja do objekata savremene arhitekture.
U periodu od 23. do 30. septembra biće održano više od 40 programa u 15 opština – Andrijevici, Budvi, Bijelom Polju, Baru, Cetinju, Gusinju, Herceg Novom, Podgorici, Pljevljima, Plavu, Kotoru, Rožajama, Tivtu, Tuzima i Ulcinju.
Programi će promovisati raznolikost i značaj arhitektonske baštine Crne Gore, sa posebnim fokusom na sakralnu arhitekturu, arhitekturu XX i XXI vijeka, tradicionalnu arhitekturu lokalnog karaktera, ali i objekte, spomenike i lokacije memorijalnog značaja.
Tradicionalno, svi programi su besplatni i otvoreni za posjetioce svih generacija. Nacionalne i lokalne ustanove kulture, opštine i škole organizovaće izložbe, radionice, promocije knjiga, projekcije filmova, ali i specijalizovane sadržaje namijenjene djeci školskog uzrasta. Posebno mjesto imaće programi za osobe sa oštećenim vidom, dok će dio sadržaja biti posvećen dokumentarnom i dječijem, amaterskom filmu.
Crna Gora se i 2025. godine uključuje u obilježavanje ove međunarodne manifestacije, organizovane pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija, a u saradnji sa Savjetom Evrope i Evropskom komisijom.
