Riječ je o uslugama podrške za život u zajednici i savjetodavnim uslugama, za koje je opštinama nametnuta obaveza finansiranja u cjelosti, kao i o uslugama dnevnog boravka za koje je osporenim odredbama predviđeno sufinansiranje države u visini od 60 do 90 odsto ukupnog iznosa, ali samo kada je riječ o niže razvijenim opštinama.
U predlogu se ističe da su osporene odredbe ovog Zakona suprotne odredbama sistemskih Zakona o lokalnoj samoupravi i Zakona o finansiranju lokalne samouprave kojima je za obavljanje prenesenih poslova na lokalne samouprave imperativno propisana obaveza obezbjeđenja finansijskih sredstava iz državnog budžeta. Kolizija sa ovim zakonima za posledicu ima povredu ustavnih principa jedinstva pravnog poretka, pravne sigurnosti i vladavine prava, kao i povredu prava na lokalnu samoupravu i prava na budžet. Osim toga, kako se navodi, osporene odredbe suprotne su i Evropskoj povelji o lokalnoj samoupravi.
Ukazano je i na formalne povrede Ustava pri donošenju Zakona jer asocijaciji opština i opštinama pojedinačno nije bila data suštinska mogućnost za izjašnjenje u roku od 15 dana u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, čime je povrijeđeno i konvencijsko pravo lokalnih vlasti da budu konsultovane. Osim toga, kako se navodi, u postupku pripreme Zakona uopšte nisu utvrđene mogućnosti opština da izvršavaju ove veoma složene i skupe sopstvene poslove države, što je takođe zakonska obaveza.
Obezbjeđivanje finansijskih sredstava opštinama za prenesene poslove u posebnom je fokusu Izvještaja monitoring misije Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope o primjeni Evropske povelje o lokalnoj samoupravi u Crnoj Gori iz marta 2024. godine, kao i Preporuka za mapu puta koje su upućene Vladi Crne Gore krajem maja ove godine u vezi postmonitoring stanja lokalne demokratije u Crnoj Gori.
Zajednica opština traži od Ustavnog suda da ovaj predlog razmatra kao prioritetan budući da se odnosi na odlučivanje o pitanju od posebnog značaja za zaštitu prava i sloboda građana, kao i zbog toga što bi njihova primjena izazvala veliku i nenadoknadivu štetu lokalnim budžetima po osnovu neustavnog finansiranja prenesenih poslova, koja se procjenjuje na desetine miliona eura. Istovremeno bi otežala, a u nekim slučajevima i onemogućila finansiranje poslova iz sopstvene nadležnosti opština – prvenstveno onih koji su u domenu osnovnih ljudskih prava, kao što su vodosnabdijevanje, održavanje čistoće, zaštita životne sredine i drugo.
“Prilikom donošenja Zakona zanemarena je nemogućnost najvećeg broja opština da pružaju sporne integrisane usluge, i to ne samo u pogledu finansiranja, već i prostornih i kadrovskih kapaciteta, što ugrožava ostvarivanje prava ranjivih grupa na te usluge. Pri tome, Centri za socijalni rad, koji su i nadležni i osposobljeni za njihovo pružanje, predstavljaju dio organizacije resornog ministarstva čiji budžet za 2026. godinu iznosi preko 285 miliona eura, odnosno veći je za 35 miliona eura u odnosu na budžet za 2025. godinu”, naveli su.
Dodali su i da je važno napomenuti to da u slučaju neizvršavanja ovih prenesenih poslova, koje brojne opštine de facto nisu u stanju da izvršavaju, Vlada ima pravo da razriješi predsjednika opštine i time izazove krizu lokalnih vlasti.
“Osporene odredbe nijesu izolovan slučaj u pravnom poretku Crne Gore, već dio dugogodišnjeg kontinuiranog zakonodavnog pristupa kojim se opštinama nameću dodatne finansijske obaveze ili oduzimaju ili umanjuju prihodi bez istovremenog obezbjeđivanja drugih izvora finansiranja, što je trend koji se mora zaustaviti. Odluka Ustavnog suda po ovom Prijedlogu imala bi izuzetan značaj za zaštitu prava na lokalnu samoupravu u Crnoj Gori, kao i prava opština na samostalnost i budžet. Dodatno, takva odluka predstavljala bi dokaz usklađenosti crnogorskog zakonodavstva sa Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi, čime bi direktno uticala na ubrzanje procesa evropskih integracija Crne Gore”, navodi se u predlogu dostavljenom Ustavnom sudu.
Predlog za ocjenu ustavnosti podnijelo je 14 članova Upravnog odbora Zajednice opština, i to gradonačelnik Glavnog grada prof. dr Saša Mujović, predsjednik Opštine Žabljak Radoš Žugić, predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, predsjednik Opštine Rožaje Rahman Husović, predsjednik Opštine Pljevlja dr Dario Vraneš, predsjednik Opštine Plav Nihad Canović, predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu, predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović, predsjednik Opštine Mojkovac Vesko Delić, predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Danilovgrad Aleksandar Grgurović i predsjednik Opštine Plužine Slobodan Delić.











