Kako navode, Adžović je posebno istakla da Vlada Crne Gore neće odustati od zahtjeva da dionica puta Jaz–Tivat bude završena do maja naredne godine, uprkos izazovima i ranijim produženjima rokova.
Naglasila je kako dodaju, da je riječ o izuzetno zahtjevnoj saobraćajnici, ključnoj ne samo za turizam i aerodrom, već za povezivanje cijele Crne Gore, te da su problemi u realizaciji često vezani za složene imovinsko-pravne odnose i proces eksproprijacije.
“Tačno je da je bilo dosta prolongiranja, ali Vlada neće odustati od zahtjeva da ova saobraćajnica bude završena do maja”, kazala je Adžović.
Dodaju da je ona istakla da postoji direktna i stalna komunikacija sa izvođačima radova, te da su upoznati sa stanjem na terenu i očekivanjima države. Kako navode, prema njenim riječima, završetak radova do početka ljetnje turističke sezone je realan cilj, a Vlada će, ukoliko bude potrebno, insistirati i na naplati penala.
Dodaju i da je na temu koncesija za aerodrome, Adžović kazala da je proces bio dug, ali da se privodi kraju, te da resorna ministarstva čine sve kako bi prijedlog što prije stigao pred Vladu koja će konačnu odluku donijeti nakon razmatranja svih činjenica.
“Moj stav je jasan, Crnoj Gori je koncesija potrebna, ali kakva će odluka Vlade biti i u kom pravcu će ići, u ovom trenutku ne mogu da kažem”, naglasila je Adžović.
Kada je riječ o 2026. godini, kako poručuju, Adžović je istakla da Vlada ima ambiciozne planove u oblasti putne infrastrukture, uključujući obilaznice i nove brze saobraćajnice koje treba da povežu Crnu Goru unutar zemlje, ali i sa regionom.
Dodaju i da je ukazala da bez kvalitetne infrastrukture nema ni investicija, bez obzira na druge razvojne projekte.
Govoreći o finansiranju, ministarka je kako kažu, podsjetila na snažnu podršku Evropske unije, navodeći grantove i finansijska sredstva koja Crnoj Gori stoje na raspolaganju, uz ocjenu da zatvaranje pregovaračkih poglavlja dodatno potvrđuje kredibilitet države i interes EU da bude partner u razvoju crnogorske infrastrukture, te najavila da će u fokusu biti i crnogorska skijališta.
“Moja odluka kao resornog ministra je bila da se sva skijališta moraju ostaviti u budžetu i 2026. će biti godina realizacije skijališta”, rekla je Adžović.
U saopštenju se navodi da su na temu Strateški marketing plan – ključni problemi i put ka rješenjima, sa moderatorom Goraždom Čadom, vlasnikom/direktorom marketinške agencije Toleranca Marketing i suosnivačem CONVENTA kongresa, razgovarali Robert Čoban predsjednik Color Press grupe, Branko Diki Kažanegra doajen crnogorskog turizma i Gustavo Bassoti Strategic Tourist Advisors, Barselona.
“Bolji turizam je onaj koji ostavlja destinaciju u boljem stanju nego što je bila prije njega. Takav turizam doprinosi boljitku za lokalnu zajednicu. Naša je dužnost da kroz marketing podržavamo lokalnu zajednicu i doprinosimo održivoj budućnosti turizma”, rekao je moderator Čad, koji je cijelu karijeru posvetio MICE turizmu.
Dodaju da je Robert Čoban ukazao na potrebu da se region Zapadnog Balkana zajednički predstavi na turističkom tržištu.
“Ako je riječ o regionalnom turizmu mislim da i dalje premalo koristimo tu povezanost i činjenicu da mi imamo sve. Imamo skijališta, more, orijent, barokne dvorce, jezera, rijeke, štrukle, ćevape… Nevjerovatno je da se sve to na jednom mjestu zateklo. Kineski turisti su za sada prepoznali mogućnosti našeg regiona kao cjeline i koriste sve što on nudi. Mnogi drugi turisti iz različitih krajeva svijeta, ako bi im se kreirali proizvodi kojima bi se pokazala cjelina sastavljena od svih ovih kockica, rado bi došli da iskoriste sve što naš region nudi”, naveo je Čoban.
Dodaju da je ukazao na značaj praćenja uticaja eksternih faktora i promjena u turizmu i osvrnuo se na to da globalni trendovi utiču i na zimski turizam.
“Zbog globalnog otopljavanja sve je kraća zimska sezona. S druge strane, mijenjaju se navike generacije Z koja će radije otići na Maldive i sunčati se na plaži i neće oblačiti ski odjelo i smrzavati se”, poručio je Čoban.
Branko Diki Kažanegra je kako navode, napravio osvrt na to kako se nekad radilo u turizmu, kada su se bez pomoći današnje tehnologije punili smještajni kapaciteti i Crna Gora pozicionirala kao prestižna destinacija u SFRJ, Evropi i Americi. Podsjetio je na presudnu ulogu Montenegro turista i Montenegro ekspresa, objasnio mehanizme utvrđivanja cijena smeštaja i iznosa koji su trošeni za reklamiranje i propagandu.
“Osnovni problem je danas u tome što još nijesmo definisali naš turistički proizvod – šta je ono što prodajemo, odnosno pravimo. Još ne znamo jesmo li sezonska destinacija ili ne. Destinacije kreiraju događaje kako bi privukle turiste. Mora da postoji razlog da se dođe kod nas, odnosno da napravimo proizvod kojim ćemo privlačiti turiste”, rekao je Kažanegra.
Dodaju i da je , govoreći o marketingu destinacije, kazao da se mora naći način da pogodite u centar a obično to uradi onaj koji najmanje kaže, odnosno čija je poruka najkraća.
Prema njegovom mišljenju kako dodaju, tradicionalni i inovativni pristupi marketingu treba da se prepliću.
Navode i da je Gustavo Bassotti poručio da Crnoj Gori nedostaje jasno definisan i fokusiran pristup razvoju i promociji turističke ponude, sa posebnim naglaskom na pojedinca i njegovo iskustvo.
Dodaju da je istakao da se turističke destinacije često oslanjaju na opštu poruku da „imaju sve za svakoga“, što smatra ozbiljnom greškom, jer različiti profili gostiju traže različita iskustva, zbog čega je neophodno jasno definisati ciljeve i poruke koje se šalju tržištu.
„Ako pokušavamo da budemo sve za svakoga, vrlo često promašimo ciljeve – jer svaka destinacija mora jasno znati kome se obraća i kakvo iskustvo želi da ponudi“, naglasio je Bassotti.
“On je ukazao na važnost diversifikacije i pravilne distribucije turističke potražnje u Crnoj Gori, ističući da su to konkretni ciljevi kojih se treba dosljedno pridržavati. Dodao je da je kontinuirana edukacija kadrova ključna, te da cijene i kvalitet usluge moraju biti u ravnoteži sa dodatnom vrijednošću koju destinacija nudi gostima, kako bi marketing bio efikasan i dugoročno održiv”, zaključuje se u saopštenju.
