Zarade ispod 1.033 eura u maju bile su u sektorima poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (914 eura), prerađivačka industrija (928 eura), snabdijevanje vodom (919 eura), građevinarstvo (1.013 eura), trgovina na veliko i malo (969 eura), saobraćaj i skladištenje (1.020 eura), usluge smještaja i ishrane (1.011 eura), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (861 euro), obrazovanje (954 eura), umjetnost, zabava i rekreacija (909 eura) i ostale uslužne djelatnosti (980 eura).

Zarade iznad 1.033 eura bile su u osam sektora.

Najveća zarada bila je u sektoru finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, koja je iznosila 1.670 eura. To je za skoro 640 eura veća zarada od prosjeka, pa je jasno da je bankarski sektor najviše uticao na prosjek zarada od 1.033 eura.

Poslije banaka, najveći prosjek plata je u sektoru snabdijevanja električnom energijom, odnosno u energetskom sektoru, gdje je najviše radnika u državnim kompanijama poput Elektroprivrede, Crnogorskog elektroprenosnog sistema, Crnogorskog elektrodistributivnog sistema… U tom sektoru prosjek plata u maju bio je 1.480 eura.

U sektoru informisanje i komunikacija prosjek zarada u maju bio je 1.305 eura, u sektoru nekretnina 1.224 eura, u sektoru vađenja rude i kamena 1.164 eura, u sektoru stručne, tehničke i naučne djelatnosti 1.094 eura, u sektoru državne uprave 1.059 eura, u sektoru zdravstvene i socijalne zaštite 1.060 eura.

Prosječna bruto zarada u maju iznosila je 1.234 eura. Minimalna zarada u Crnoj Gori je 600 eura za radno mjesto sa srednjom stručnom spremom i 800 eura sa visokom stručnom spremom.

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa bila je 0,4 odsto, odnosno četiri eura veća nego u aprilu. Prosječna neto zarada u maju u odnosu na isti mjesec prošle godine zabilježila je rast od 1,9 odsto, ili 19 eura.

“Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u maju zabilježile rast od 0,4 odsto u odnosu na april, proizilazi da su realne zarade ostale na istom nivou”, konstatovao je Monstat.

Prosječne neto zarade u maju zabilježile su rast u odnosu na prethodni mjesec u sektorima poslovanje nekretninama (1,1 odsto), građevinarstvo (jedan odsto), usluge smještaja i ishrane (0,9 odsto), prerađivačka industrija i saobraćaj i skladištenje (po 0,8 odsto), umjetničke, zabavne i rekreativne djelatnosti (0,8 odsto), zdravstvena i socijalna zaštita (0,7 odsto), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (0,6 odsto), finansijske i djelatnost osiguranja (0,5 odsto), državna uprava i odbrana: obavezno socijalno osiguranje (0,4 odsto).

Rast je zabilježen i u sektorima snabdijevanje vodom i upravljanje otpadnim vodama, trgovina na veliko i malo; popravka motornih vozila i motocikala i obrazovanje (po 0,3 odsto), poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo i informisanje i komunikacije (po 0,1 odsto).

Pad prosječne neto zarade u maju u odnosu na prethodni mjesec zabilježen je u sektorima stručne, naučne i tehničke djelatnosti (jedan odsto), vađenje ruda i kamena (0,7 odsto), ostale uslužne djelatnosti (0,3 odsto) i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija (0,1 odsto).