Aneks je zaključen u vrijeme kada je u Podgorici na vlasti bila administracija Ivana Vukovića, sada poslanika DPS-a. Purić nije odgovorila na pitanja Portala RTCG-a o zahtjevu za otpremninu i zaključenom aneksu ugovora.
Dok se javna preduzeća širom Crne Gore bore s finansijskim izazovima, slučaj preduzeća „Tržnice i pijace“ Podgorica ponovo otvara pitanje zakonitosti i etičnosti unaprijed ugovorenih otpremnina za menadžment.
Naime, aneks ugovora koji je zaključen još 2021. godine, tokom mandata prethodnog saziva Odbora direktora, predvidio je da tadašnja izvršna direktorica ima pravo na otpremninu u visini od 24 mjesečne neto zarade po prestanku funkcije – bez obzira na rezultat poslovanja ili razloge isteka mandata visina mjesečne zarade je preko 1.700 eura.
Procijenjena vrijednost ove otpremnine prelazi 40.000 eura. Iako aneks nije potpisan od strane same direktorice, već od tadašnjeg Odbora direktora, sporni moment ostaje – da li je uopšte zakonito i legitimno preuzimati takve obaveze u javnom preduzeću, bez saglasnosti osnivača?
Gubici u poslovanju
Finansijski rezultati preduzeća od potpisivanja aneksa do danas pokazuju značajne oscilacije: u 2021. godini ostvarena je dobit od 3.018 eura, u 2022. godini dobit od 22.583 eura, dok je 2023. godina završena sa gubitkom od 272.970 eura, da bi 2024. godina donijela dobit od 146.370 eura.
Zakonski okvir i ograničenja
Pojedina pravna mišljenja povodom sličnih slučajeva u javnom sektoru ukazuju na to da Zakon o radu Crne Gore ne predviđa otpremninu za slučaj prestanka mandata.
Pravo na otpremninu u javnom sektoru, u načelu, postoji samo u slučaju tehnološkog viška, penzionisanja ili sporazumnog raskida. U ovom slučaju, otpremnina je predviđena aneksom zaključenim unaprijed – što se u stručnoj javnosti sve češće označava kao sporna praksa.
Pored toga, postavlja se pitanje da li je za takav aneks bila potrebna saglasnost osnivača – Glavnog grada Podgorice. U dokumentima o imenovanju nije bilo govora o otpremnini, niti o mogućnosti isplate dvogodišnjeg iznosa po isteku mandata. U tom smislu, aneks može biti doveden u pitanje kao akt zaključen mimo znanja i volje vlasnika kapitala.
Šira praksa u javnim preduzećima
Slične situacije ranije su zabilježene u više javnih i državnih preduzeća. U Investiciono-razvojnom fondu, „Čistoći“, Aerodromima i drugim firmama u javnom vlasništvu, direktori su sebi ili svojim kolegama obezbjeđivali visoke otpremnine, često tik pred promjenu vlasti. U nekim slučajevima su ti ugovori osporeni, a protiv odgovornih podnošene i krivične prijave.
Ono što sve ove slučajeve povezuje jeste nedostatak transparentnosti i preuzimanje značajnih finansijskih obaveza bez šire institucionalne kontrole. Iako formalno potpisani u okviru zakona o privrednim društvima, ovakvi aneksi se sve češće dovode u pitanje u pogledu njihove saglasnosti sa zakonima o radu i javnim finansijama.
