Dodao je da je Crna Gora, sa već priključenih 70 MW malih solarnih sistema na krovovima, predvodnik u regionu u razvoju koncepta prozjumera i istakao da se do kraja godine očekuje povećanje na 100 MW.

Bulatović je ukazao i na značaj HE „Kruševo“, koja se razvija u saradnji s francuskim partnerima te podsjetio na ekološku rekonstrukciju TE „Pljevlja“, koja će omogućiti njen stabilan rad u narednim godinama.

Komentarišući stanje prenosne mreže, Bulatović je istakao da problem nedovoljne razvijenosti prenosa nije karakterističan samo za Crnu Goru, već za cijeli region i Evropu, budući da mreže nisu bile prilagođene naglom razvoju obnovljivih izvora energije.

Podsjetio je da investitori u Crnoj Gori imaju mogućnost da sami izgrade priključke, što je regulisano zakonskim okvirom, a posebno je naglasio da je crnogorska mreža zahvaljujući ranijim ulaganjima, još iz vremena Jugoslavije, relativno dobro razvijena.

Govoreći o interkonekciji sa Italijom, Bulatović je saopštio da je do sada postavljena jedna žila podmorskog kabla snage 600 MW, dok se u narednom periodu očekuje postavljanje i druge, s obzirom na to da je sva potrebna infrastruktura već izgrađena s obje strane. Ocijenio je da se energetska slika regiona značajno promijenila, jer sve zemlje ubrzano rade na razvoju obnovljivih izvora energije u sklopu energetske tranzicije i dekarbonizacije.

Bulatović je zaključio da su sa izgradnjom kabla prema Italiji i planiranim novim interkonekcijama stvoreni dodatni prenosni kapaciteti koji Crnoj Gori i cijelom regionu omogućavaju bolju povezanost s evropskim tržištem električne energije. Takođe, podsjetio je na ključne infrastrukturne projekte, poput transbalkanskog koridora i planirane interkonekcije sa Albanijom i Bosnom i Hercegovinom, ocjenjujući da će se razvoj prenosne mreže nastaviti u skladu s potrebama investitora i proizvodnje energije.