Institucija zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore u sporovima koji su pokrenuti ove godine, ali i prošle, pretprošle i godinama unazad, ima zadatak, da odbrani imovinu i prava države u desetinama hiljada postupaka koji su pokrenuti protiv nje.

Kao ilustracija koja ukazuje na obimnost i odgovornost zadatka koji se nalazi pred Zaštitnikom svjedoči i frapantan podatak o broju pokrenutih sporova protiv države u 2024. godine.

“Samo 2024. godine pokrenuto je preko 22.000 različitih postupaka u kojima državu zastupa Zaštitnik imovinsko-pravnih odnosa. Tome se moraju dodati i postupci iz 2023. godine, od kojih je veliki broj u toku, dok je za prva dva mjeseca u ovoj godini pokrenuto preko 1.000 različitih postupaka”, saopštila je Ćirović.

Kako je dodala, institucija Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa zastupa Crnu Goru, njene državne organe i javne službe pred domaćim tribunalima i drugim državnim organima, pa u ovu statistiku ne spadaju sporovi koji se vode u inostranstvu, a u kojima se najčešće od naše države na sudu potražuje neka materijalna nadoknada.

“Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa, shodno odredbi člana 53 Zakona o državnoj imovini, zastupa Crnu Goru, njene organe i javne službe čiji je osnivač država, a nemaju svojstvo pravnog lica, pred sudovima i drugim državnim organima, dok ne zastupa pred arbitražama (inostranim)”, objasnila je Ćirović.

Kako je kazala, ukupna potraživanja po osnovu tužbi podnijetih protiv Crne Gore ne mogu se tačno odrediti.

“Zahtjevi koje određuju tužioca prilikom pokretanja postupaka nisu realni, pa se najčešće i ne usvajaju”, objašnjava Ćirović.

Ipak, zaštitnici imovinsko-pravnih interesa u sporovima ponekad imaju zadatak da odbrane državu od višemilionskih potraživanja.

Rekordni zahtjev pokrenula je bivša avio-kompanija Montenegroerlanz a.d. u stečaju, koja je na ime navodnog neispunjavanja obaveza iz posebnog leks specijalisa koji je donijela vlada Duška Markovića od države tražila čak 117 miliona eura.

“Iznos ukupnog potraživanja nemoguće je tačno odrediti, iz razloga što su tužioci dužni da odrede visinu spora prilikom pokretanja postupka, ali to nisu realne cifre, niti budu u konačnom u cjelini usvojene, a najveći iznos je iznos koji Montenegroerlinz a.d. u stečaju potražuje od države, preko 117 miliona eura”, navela je Ćirović.

Neslavni sudski epilozi milionskih zahtjeva

Crna Gora se presudom Privrednog suda odbranila od potraživanja od 1,65 miliona, koje je zbog raskidanja ugovora o koncesiji za mHE BB hidro tražio Blažo Đukanović. Privredni sud je prošlog mjeseca djelimično usvojio njegovu tužbu zbog neizgrađene mHE Slatina, pa je od ukupno traženih 1,65 miliona eura dobio 226,1 hiljadu eura, koliko država treba da mu isplati.

Još jedan spor koji intrigira javnost svakako je onaj koji je 2023. pokrenuo Montenegroerlajnz a.d. u stečaju, koji je od države tražio 117 miliona.

Kako je objavljeno u medijima, Privredni sud je presudio u korist države, pa je propala avio-kompanija dužna da na ime nadoknade parničnog postupka državi isplati 20.250 eura.