Ćulafić je tim povodom pojasnio da je, nakon što je nedavno završeno uzorkovanje i analiza uzoraka sa lokacije nelegalnog odlagališta čvrstog otpada, neophodno bilo sprovesti i uzorkovanje na bazenima crvenog mulja kako bi se dobila potpuna slika mogućih negativnih uticaja na zemljište, površinske i podzemne vode, vazduh i sedimente.

„Imajući u vidu neposrednu blizinu ove dvije lokacije, njihovi uticaji na životnu sredinu ne mogu se posmatrati odvojeno, već kao dio složenog sistema kumulativnih opterećenja koja decenijama utiču na ovo područje. Analize uzoraka sa obje lokacije omogućiće preciznije definisanje početnog, odnosno nultog stanja životne sredine, što predstavlja važan osnov za buduće aktivnosti sanacije, kao i za praćenje i procjenu njihovih efekata“, rekao je ministar.

Dobijeni podaci, kako je dalje pojasnio, doprinijeće boljem razumijevanju pojedinačnih i zajedničkih uticaja neuređenog odlagališta otpada i bazena crvenog mulja, naročito u periodu nakon realizacije sanacionih mjera.

„Ove aktivnosti imaju poseban značaj u kontekstu sprovođenja projekta reforme u oblasti upravljanja otpadom, za koji su obezbijeđena sredstva od strane Svjetske banke. S obzirom na to da se početak sanacije neuređenog odlagališta otpada očekuje u narednim mjesecima, kvalitetno definisano nulto stanje biće od značaja za uspostavljanje pouzdanog sistema monitoringa i objektivno sagledavanje rezultata sanacije“, rekao je ministar.

On je dodao da država raspolaže podacima iz 2021. godine, ali da je bilo nužno novo ispitivanje, koje je, zapravo, novi korak u rješavanju imovinsko-pravnog pitanja.

„Rezultati CETI-ja biće osnov za određivanje načina na koji će država riješiti imovinska pitanja kao preduslov za sanaciju bazena crvenog mulja“, kazao je ministar i dodao da je ovo i korak naprijed kada su u pitanju zaključci Vlade iz decembra prošle godine i njihovo ispunjavanje.