“Zapravo, veoma često je riječ o porodičnom biznisu, u kojem vlasnik istovremeno dočekuje goste, organizuje čišćenje, vodi komunikaciju, prodaju i administraciju, a dodatnu radnu snagu angažuje kada je ona zaista potrebna”, ističe Džoganović.
Uz napomenu da donosioci odluka još nisu iznijeli dovoljno informacija o “Euro modelu”, kako kaže, iz onoga što je sada poznato može se reći da nova rješenja treba da podstaknu legalno angažovanje ljudi, a ne da ga učine komplikovanijim.
Kako je ukazala, domaćinima često nije problem sama obaveza, već to što ne znaju šta treba da urade, kome da se obrate i kako da primijene novi propis.
“Zato uz ovakve promjene moraju ići pravovremene informacije, jednostavna uputstva i konkretna podrška. Ako želimo uređeniji privatni smještaj, domaćinima moramo pomoći da posluju legalno i profesionalno, a ne samo propisivati nove obaveze”, naglasila je Džoganović.
Kako je dodala, potreban je oprez u ocjenjivanju, jer tek treba da vidimo kako će “Euro model” izgledati u praksi i kakve će konkretne obaveze donijeti domaćinima.
Neki predstavnici turističke privrede i hotelijeri nezvanično su za “Dan” ocijenili da “Euro model”, bar onako kako ga je prezentovao premijer Milojko Spajić, nameće znatno veće troškove rada, što bi moglo da dovede i do poskupljenje usluga i smještaja.
Džoganović ističe da smo tokom protekle sezone pokazali da možemo biti konkurentni kada postoji dobar odnos cijene i onoga što gost za tu cijenu dobija.
Ali, kako dodaje, ne smijemo napraviti grešku kao brojne destinacije koje su nakon uspješne sezone pravile istu grešku i goste naredne godine dočekale sa znatno većim cijenama.
Zato, upozorava Džoganović, donosioci odluka moraju voditi računa da novim propisima i rastom troškova ne dovodu privredu u situaciju da je prinuđena da povećava cijene.
“Cijene moraju ostati realne i utemeljene u kvalitetu ponude i stanju na tržištu. Istovremeno, potrebno je stvoriti poslovni ambijent u kojem domaćin može da zadrži konkurentnu cijenu i od svog rada ostvari održiv prihod. Naš cilj za 2027. ne treba da bude da od istog gosta naplatimo više, već da zadržimo njegovo interesovanje, produžimo boravak i damo mu više razloga da potroši u destinaciji”, zaključila je Džoganović.
Zadržati kvalitetne sezonske radnike
Osvrćući se na predlog zakona o sezonskim radnicima, Džoganović smatra da može donijeti unapređenje kroz uređenije tržište rada i veću sigurnost zaposlenih.
Kako ističe, za turizam je važno da dobijemo model kojim ćemo zadržati kvalitetne sezonske radnike i omogućiti poslodavcima da računaju na njih i u narednim sezonama.
Kako napominje, kada govorimo o privatnom smještaju, ovaj sektor u značajnoj mjeri angažuje upravo domaću radnu snagu, koja često ima drugo zaposlenje, a ljeti dodatno radi u turizmu.
“Koliko je potrebno urediti tržište rada u sferi turizma pokazala je ova sezone, u kojoj se, sa produžetkom sezone, jasno pokazala slabost ovog modela, pa je u septembru, kada je gostiju još bilo, većina sezonskih radnika moralo da se vrati redovnim poslovima, a turistički kapaciteti su ostali bez značajne radne snage”, kazala je Džoganović.
