“Sekretarijat Energetske zajednice je u pisanom odgovoru GI „Spasimo Brezna” jasno naveo da nije preporučio da Crna Gora usvoji ovaj zakon bez redovne javne rasprave ili po hitnom postupku. Takođe, u javno dostupnim dokumentima nijesmo pronašli dokaz da je transponovanje članova 15 i 16 RED III formalni uslov za zatvaranje Poglavlja 15, niti dokaz da je usvajanje ovog konkretnog zakona neposredni uslov za isplatu sredstava iz Plana rasta”, navode oni.

Kako dodaju, ovo više nije pitanje tehničkog usklađivanja sa evropskim propisima. Ovo je, naglašavaju,  pitanje da li se evropska agenda koristi kao paravan za zakon koji može omogućiti ubrzano zauzimanje prostora, privatne zemlje i javnih resursa u korist energetskih investitora, uz smanjenje javne kontrole, javne rasprave i zaštite pogođenih zajednica.

“Predlog zakona uvodi više izuzetno rizičnih mehanizama: koordinisano kartiranje područja za OIE i prateću infrastrukturu, područja ubrzanog razvoja obnovljivih izvora, skraćene rokove za ekološki screening, ograničavanje procjene uticaja kod elektroenergetske mreže samo na „izmjene ili proširenja” postojeće infrastrukture, kao i široko proglašavanje OIE projekata, priključenja na mrežu, pripadajuće mrežne infrastrukture i sistema za skladištenje energije projektima od preovlađujućeg javnog interesa”; ističu iz GI Brezna.

U zemlji sa slabim institucijama, nedovoljno snažnim pravosuđem, ograničenim inspekcijskim i stručnim kapacitetima i duboko narušenim povjerenjem građana u procese prostornog planiranja, ovakav zakon je, upozoravaju, izuzetno opasan. Kako navode, on može postati alat za zaobilaženje javnosti, ubrzavanje spornih projekata i legalizaciju pritiska na lokalne zajednice.

“Sekretarijat Energetske zajednice je jasno naveo da RED III ne ukida obaveze strateške procjene uticaja, javnih konsultacija, mapiranja osjetljivih područja, kumulativne procjene i razmatranja razumnih alternativa. Takođe je ukazao da se pretpostavka preovlađujućeg javnog interesa ne može tretirati kao automatski blanko status za sve projekte, već kao ograničen institut koji se primjenjuje u konkretnim slučajevima i u skladu sa propisanim zaštitnim mehanizmima. Upravo suprotno tome, Vlada predlaže zakon po hitnom postupku, bez redovne javne rasprave, bez ozbiljne RIA analize i bez odgovora na komentare pogođenih zajednica i stručne javnosti”, naglašavaju oni.

GI „Spasimo Brezna” se obraćala Skupštini, Vladi, Ministarstvu energetike i rudarstva, Ministarstvu evropskih poslova i drugim nadležnim institucijama, tražeći da se ovaj zakon povuče iz hitne procedure i razmatra u redovnom postupku, uz javnu raspravu, učešće stručne javnosti i zainteresovanih građana.

“Ministarstvu energetike dostavili smo pisane komentare. Do danas nijesmo dobili suštinski odgovor. Komentare na zakon dostavile su i međunarodna mreža Bankwatch i Crnogorsko društvo ekologa. Prema našim informacijama, ni na njihove komentare nije dat suštinski odgovor. Zato se legitimno postavlja pitanje: ako Sekretarijat Energetske zajednice nije tražio hitno usvajanje, ako nema javno dostupnog dokaza da je ovo formalni uslov za zatvaranje Poglavlja 15, ako nije dokazano da je zakon neposredni uslov za Plan rasta, i ako stručna javnost i pogođene zajednice nijesu saslušane — kome se zapravo žuri?”, potaju oni.

Prema njihovim riječima, ovakav zakon mogao bi imati direktne posljedice na mjesta poput Brezana, gdje se planira veliki 400/110 kV energetski čvor, povezan sa budućim OIE projektima, dalekovodima i prenosnom infrastrukturom, u naseljenom ruralnom i turističkom području sa dokumentovanim geološkim, ekološkim i socijalnim rizicima.

“GI „Spasimo Brezna” nije protiv obnovljivih izvora energije. Naprotiv, energetska tranzicija mora biti zakonita, transparentna, planska i pravedna. Ali tranzicija ne smije biti izgovor za otimanje prostora, derogiranje javnog interesa, ignorisanje lokalnih zajednica i pretvaranje sela u industrijske zone bez stvarne procjene posljedica.  Tražimo od Skupštine Crne Gore da ne usvaja ovaj zakon po hitnom postupku. Tražimo od Vlade da objavi svaki dokument kojim dokazuje tvrdnju da je transponovanje članova 15 i 16 RED III formalni uslov za zatvaranje Poglavlja 15 i svaki dokument kojim dokazuje da je usvajanje ovog konkretnog zakona neposredni uslov za sredstva iz Plana rasta”, dodaju.

Traže da se zakon vrati u redovnu proceduru, da se organizuje javna rasprava, da se uradi stvarna procjena uticaja propisa, da se čuju stručna javnost i pogođene zajednice, i da se iz zakona uklone odredbe koje omogućavaju blanko proglašavanje OIE projekata i prateće infrastrukture preovlađujućim javnim interesom.

“Evropska pravila ne služe da se javnost isključi. Evropska pravila postoje da bi se javni interes, životna sredina, privatna imovina i lokalne zajednice zaštitili od samovolje vlasti i investitora”, dodaju oni.

Za Građansku inicijativu „Spasimo Brezna”, ovo nije teorijsko pitanje.

“Planirana TS/SS Brezna 400/110 kV je predviđena kao veliki energetski čvor za prenosnu mrežu i priključenje brojnih budućih OIE projekata. Javna dokumentacija pokazuje da je riječ o infrastrukturi regionalnog i međunarodnog značaja, povezanoj sa dalekovodima, prekograničnim interkonekcijama i budućim OIE priključenjima. Istovremeno, Brezna su naseljeno ruralno i turističko mjesto, sa kućama, poljoprivrednim domaćinstvima, turističkim objektima, kulturno-istorijskim nasljeđem i dokumentovanim geološkim i geotehničkim rizicima”, dodaju u saopštenju.

Gradnja međunarodnog energetskog čvorišta u centru naseljenog, turističkog mjesta i agroturističkog regiona značila bi, ističu oni, potpuno uništenje trenutnih ekonomskih aktivnosti – ruralnog turizma i poljoprivrede, ugrožavanje zdravlja i života zbog kumulativnog djelovanja elektromagnetnog zraćenje budućih brojnih planiranih dalekovoda, baterijskih postrojenja i OIE, potpunu devalorizaciju imovine i investicija mještana zbog pretvaranja regije u tešku industrijsku zonu.

“Sve ovo, finalno, znači de facto, izvjesno, od strane države planirano, raseljavanje cijele lokalne zajednice, i to bez bilo kakvih kompenzacionih mjera. Zato bi svako zakonsko rješenje koje omogućava da se ovakvi projekti tretiraju kao automatski preovlađujući javni interes, bez stvarne procjene alternativa, kumulativnih uticaja i posljedica po privatnu imovinu i lokalnu zajednicu, predstavljalo ozbiljan rizik za vladavinu prava, povjerenje javnosti i evropski put Crne Gore”, zaključuju.