Najnovijim izmjenama Zakona o strancima, koje je Vlada usvojila i proslijedila Skupštini, fokus je na suzbijanju nezakonitog zapošljavanja i zaštiti stranaca koji su žrtve radne eksploatacije, ali i na privlačenju novih ulaganja iz Evropske unije.
Jedna od najvažnijih novina je uvođenje pojma “žrtva nezakonitog zapošljavanja”.
To će biti maloljetni stranac koji nezakonito boravi i radi u Crnoj Gori, ali i punoljetni stranac koji u takvom statusu radi u posebno iskorišćavajućim uslovima. Kao posebno iskorišćavajući definišu se uslovi koji su očigledno nepovoljniji od onih koje imaju zakonito zaposleni na istim ili sličnim poslovima, posebno kada je riječ o zaradi, radnom vremenu, zaštiti na radu, smještaju i drugim osnovnim uslovima, prenio je Radio Tivat.
Istovremeno se izričito zabranjuje zapošljavanje ili omogućavanje rada strancu koji nezakonito boravi u Crnoj Gori. Za poslodavce koji to čine predviđene su novčane kazne od 1.000 do 10.000 eura, uz mogućnost izricanja zaštitne mjere zabrana obavljanja djelatnosti do šest mjeseci.
Važna novina odnosi se na same žrtve. Stranac koji je nezakonito zaposlen može dobiti privremeni boravak iz humanitarnih razloga ako sarađuje sa nadležnim organima u postupku protiv poslodavca ili pokrene postupak radi ostvarivanja prava iz radnog odnosa. Boravak se, pod određenim uslovima, može produžavati i dok traje postupak naplate neisplaćenih zarada i drugih potraživanja.
Žrtve će imati pravo na hitnu medicinsku i drugu zdravstvenu zaštitu, kao i socijalna davanja ako nemaju sredstva za izdržavanje. Takođe, žrtva nezakonitog zapošljavanja kojoj je odobren privremeni boravak moći će da se zaposli kod drugog poslodavca. Predviđen je i početni period zadržavanja od 90 dana, kako bi žrtva mogla da odluči da li će sarađivati sa institucijama ili pokrenuti postupak protiv poslodavca.
Promjene stupile na snagu u januaru
Ove izmjene dolaze nakon velikog paketa promjena Zakona o strancima koji je stupio na snagu u januaru ove godine. Tim paketom Crna Gora je značajno približila pravila evropskom okviru, između ostalog kroz detaljnije uređenje statusa državljana EU i njihovih porodica, pravila o povratku i zabrani ulaska, spajanju porodice i sezonskom radu. Uvedena su i pravila za digitalne nomade.
Januarskim izmjenama dodatno je uveden uslov za boravak po osnovu vlasništva nad nekretninom: za većinu stranaca vrijednost poreske osnovice nekretnine mora biti najmanje 150.000 eura, dok su od tog uslova izuzeti državljani EU, Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švajcarske.
Novim rješenjem, kako prenosi Radio Tivat, dodatno se uređuje i odgovornost onih koji pomažu strancima da nezakonito uđu, borave ili prolaze kroz Crnu Goru. Za firme predviđena je kazna od 3.000 do 15.000 eura, dok su kazne predviđene i za preduzetnike, odgovorna lica, fizička lica i davaoce smještaja. Izuzetak su postupci kojima se pruža humanitarna pomoć, spasava život ili pruža hitna medicinska pomoć.
Drugi važan dio izmjena odnosi se na državljane Evropske unije. Uvodi se mogućnost dobijanja privremenog boravka i rada zbog investiranja u poslove u Crnoj Gori za preduzetnika ili vlasnika privrednog društva iz EU koji uloži najmanje 250.000 eura.
Ulaganje može biti direktno ulaganje kapitala u novo ili postojeće crnogorsko preduzeće, sticanje vlasničkog udjela ili deponovanje novca na prelaznom (eskrou) računu do ulaganja u odobreni poslovni poduhvat, uz dokazivanje porijekla novca.
Dozvola može trajati do tri godine i produžiti se za još tri. Investitoru se omogućava i spajanje sa užom porodicom, uz uslov da tokom važenja dozvole u Crnoj Gori boravi najmanje 15 dana.
