“Posebno želim da istaknem da je još 2023. godine Odbor direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje pokrenuo inicijativu za izmjene ovog zakona. Kao predsjednik Odbora direktora javno sam ukazivao na ozbiljne nedostatke postojećeg zakonskog rješenja, prije svega na zloupotrebe u oblasti kondo hotela koje su omogućavale izbjegavanje plaćanja posebne naknade za regionalno vodosnabdijevanje i drugih obaveza prema lokalnim zajednicama”, navodi Lakušić.
Još tada je, kaže, upozoravao da pojedini investitori koriste zakonske nedorečenosti kako bi ostvarivali milionske profite na štetu javnog interesa.
“Umjesto da za stambene objekte plaćaju punu zakonom propisanu naknadu, pojedini kompleksi su formalno prijavljivani kao kondo hoteli radi izbjegavanja punog iznosa zakonom propisanih obaveza, dok su se njihove smještajne jedinice kasnije prodavale na tržištu kao privatni apartmani i stanovi. Takva praksa dovela je do milionskih gubitaka za Regionalni vodovod i budžete primorskih opština”, ukazuje Lakušić.
Kako ističe, zbog takvih stavova i javno izrečenih upozorenja često je bio izložen osporavanjima, pritiscima i pokušajima diskreditacije.
“Međutim, ostao sam dosljedan uvjerenju da javni interes mora biti iznad svakog pojedinačnog interesa i da svi investitori moraju imati jednake obaveze pred zakonom”, naglašava bivši predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda.
Pojašnjava da se predloženim izmjenama produžava rok za naplatu posebne naknade do 31. decembra 2034. godine, čime se stvaraju uslovi za održiv model finansiranja Regionalnog vodovoda, redovno održavanje sistema i servisiranje kreditnih obaveza, uključujući i kreditni aranžman Evropske banke za obnovu i razvoj vrijedan 12 miliona eura.
“Jedna od najvažnijih novina odnosi se upravo na oblast kondo i mješovitih hotela. Hoteli sa pet zvjezdica ostaju oslobođeni plaćanja posebne naknade, osim onih koji posluju po kondo ili mješovitom modelu, dok hoteli sa četiri zvjezdice i kondo hoteli sa pet zvjezdica plaćaju naknadu od 0,5 odsto vrijednosti investicije”, dodaje.
Međutim, kako ističe, ključna promjena nije samo u stopi naknade, već u zatvaranju pravne praznine koja je omogućavala zloupotrebe.
“Pojedini investitori gradili su objekte koji su suštinski predstavljali klasične stambene zgrade namijenjene prodaji na tržištu, ali su ih formalno prijavljivali kao kondo hotele kako bi ostvarili pogodnosti koje nijesu odgovarale stvarnoj namjeni objekata i izbjegli plaćanje milionskih iznosa po osnovu posebne naknade za regionalno vodosnabdijevanje. Novim zakonskim rješenjem jasno je definisano da se smještajne jedinice koje su predmet pojedinačne prodaje, zajedno sa pripadajućim garažama i parking mjestima, više ne mogu tretirati kao hotelski kapaciteti radi umanjenja zakonom propisanih obaveza”, navodi Lakušić.
Time se, ocjenjuje, sprječava praksa da se stambeni kvadrati prodaju pod maskom hotelskog poslovanja kako bi se izbjeglo plaćanje zakonskih obaveza.
“Posebno je značajno što je plaćanje ove naknade direktno povezano sa postupkom legalizacije i upisa u katastar nepokretnosti. Bez dokaza o izmirenim obavezama prema Regionalnom vodovodu nije moguće dobiti upotrebnu dozvolu, završiti postupak legalizacije niti izvršiti konačan upis objekta u katastar. To znači da više neće biti moguće upisivati pojedinačne kondo apartmane na nova fizička ili pravna lica ukoliko prethodno nijesu izmirene sve zakonom propisane obaveze”, kaže Lakušić.
Na taj način, dodaje, uvodi se efikasan mehanizam kontrole kojim se štite javni prihodi, sprječavaju zloupotrebe i obezbjeđuje veća pravna sigurnost na tržištu nekretnina.
“U slučaju neplaćanja obaveza, na nepokretnosti može biti evidentiran teret, što onemogućava nesmetan promet, prenos vlasništva i kreditno zaduživanje”, navodi Lakušić.
Taj zakon, naglašava, nije usmjeren protiv investitora.
“Naprotiv, on štiti odgovorne investitore koji posluju u skladu sa zakonom i koji su godinama bili dovedeni u neravnopravan položaj u odnosu na one koji su koristili rupe u propisima. Njegov cilj je da uspostavi red, odgovornost i jednakost pred zakonom. Predložene izmjene predstavljaju rezultat inicijative pokrenute još 2023. godine i višegodišnjeg insistiranja da se zaštite javni interes, prihodi Regionalnog vodovoda i budžeti primorskih opština. Njima se konačno zatvara pravna praznina koja je omogućavala milionske gubitke javnih prihoda i stvarala nejednak položaj među investitorima. Zato ovaj zakon vidim kao važnu pobjedu javnog interesa nad privatnim privilegijama, pobjedu odgovornog upravljanja javnim resursima i potvrdu principa da svi moraju biti jednaki pred zakonom, bez obzira na ekonomsku ili političku moć”, poručuje Lakušić.
