“Komunalna naknada je namjenski prihod lokalne samouprave (opštine) koji plaćaju vlasnici ili korisnici stambenih/poslovnih prostora i građevinskog zemljišta. Sredstva se koriste za održavanje javnih površina, rasvjete i komunalne infrastrukture”, pojašnjava on.
Kako ističe, u pojedinim slučajevima dolazi do prikazivanja investicione vrijednosti koja ne odražava stvarno stanje, čime se direktno utiče na visinu obaveza prema Regionalnom vodovodu, ali i na iznose komunalnih naknada koje pripadaju lokalnoj samoupravi.
“Poseban problem predstavlja činjenica da se obračuni zasnivaju na dokumentaciji koja može biti formalno ispravna, ali suštinski netačna, jer ulazni podaci nijesu adekvatno kontrolisani ili su svjesno prilagođeni kako bi se umanjile finansijske obaveze investitora. Istovremeno, netransparentno prikazivanje stvarne namjene i strukture objekata može imati dodatne implikacije na visinu komunalnih naknada, s obzirom na to da različite vrste objekata podliježu različitim režimima obračuna”, kaže Lakušić.
U takvim okolnostima, naglašava, formalno evidentiranje objekata ne mora odgovarati njihovoj stvarnoj funkciji, što dovodi do nepravičnog i neujednačenog opterećenja između investitora.
“Dodatnu složenost unosi praksa fazne realizacije projekata, gdje se jedinstveni investicioni zahvati razdvajaju na više cjelina. Takav pristup, osim što otežava cjelovit uvid u stvarnu vrijednost i obim projekta, može imati za posljedicu i fragmentaciju obaveza kako prema Regionalnom vodovodu, tako i prema lokalnoj samoupravi, čime se gubi jasna slika o ukupnim prihodima koji bi trebalo da pripadnu javnim finansijama”, ukazuje Lakušić.
Ističe da posebno osjetljivo pitanje predstavlja mogućnost neujednačene primjene propisa, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou.
“U situacijama kada ne postoji jedinstven i snažan kontrolni mehanizam za provjeru tačnosti dostavljenih podataka, otvara se prostor za selektivno postupanje, različita tumačenja propisa i potencijalne zloupotrebe koje dovode do gubitka značajnih javnih prihoda”, navodi on.
Kako dodaje, sve to ukazuje da pitanje obračuna ovih naknada nije samo tehničko ili fiskalno pitanje, već pitanje od suštinskog značaja za zaštitu javnog interesa.
“Ukoliko se ne obezbijedi potpuna transparentnost, jedinstvena metodologija i snažna kontrola nad podacima koje dostavljaju investitori i revidenti, postoji ozbiljan rizik da i Regionalni vodovod i lokalne samouprave ostanu uskraćeni za prihode koji su neophodni za razvoj infrastrukture i održivo upravljanje resursima”, zaključuje predsjednik odbora direktora Regionalnog vodovod Crnogorsko primorje.
