Takođe, on je iskazao bojazan da primjena člana 106 Zakona može izazvati finansijske posljedice po budžet Crne Gore, imajući u vidu da predviđa retroaktivno djelovanje na već zaključene ugovore i stečena prava.

“Poslanički klub Građanskog pokreta URA djelovao je amandmanski na član 4 predloženog Zakona, čija je namjera da se najmanje 10 odsto sredstava od prihoda koje će država ostvarivati po ovom osnovu opredijeli institucijama poput Kakaricke gore i Dobrote, koje pružaju podršku i liječenje osoba sa problemom zavisnosti od kockanja. Kao i to da se jedan dio sredstava raspodijeli pionirskim i juniorskim sportskim selekcijama, koje će primjenom Zakona ostati bez prihoda od sponzorstava priređivača igara na sreću”, saopštio je Mikić.

On je u Skupštini rekao da je zabrinut zbog alarmantih podataka koji ukazuju na ogroman problem zavisnosti, naročito kod mlađe populacije, ističući da se država mora ozbiljnije pozabaviti tim problemom.

“U Crnoj Gori ne postoji registar zavisnika od kocke, ali imamo podatke iz jednog istraživanja iz 2019. godine koji su vrlo zabrinjavajući. Ti podaci su pokazali da je Crna Gora u evropskom vrhu prema procentu srednjoškolaca koji su imali kockarsko iskustvo, tačnije, sa Italijom dijelimo neslavno drugo mjesto. Na čelu Evrope smo i po broju srednjoškolaca koji imaju sklonost prekomjernom kockanju koje ulazi u zonu bolesti zavisnosti”, kazao je.

Kako je dodao, Institut za javno zdravlje je tada dao nalaz u kome se navodi da se za više od četvrtine dječaka do 16 godina može smatrati da imaju problem sa kockanjem.

“Nadam se da nam je zdravlje naše djece važnije od profita države, jer su ovo zaista alarmantni podaci i alarm kako Upravi za igre na sreću tako i Ministarstvu zdravlja kao nadležnom organu da se što više pozabavimo tim problemom. Jer kroz ovu zavisnost rađaju se psihološki problemi, dugovi kod zavisnika, narušavanje porodičnih odnosa i ostaju trajne posljedice, kako za pojedinca, tako i za članove njegove porodice”, zaključio je Mikić.