Kako je istakao, građanima su omogućene povlašćene karte, ulaže se u trajekte i opremu, a ono što se danas gradi ostaje građanima Crne Gore.

“Sličan primjer je i Luka Budva. Nakon što Opština Budva nije preuzela Luku, Morsko dobro je odlučilo da Luku vrati građanima Budve i Crne Gore. Od jula 2024. godine država je prihodovala oko 2,5 miliona eura, dok je za prethodnih 20 godina prihod iznosio oko 1,1 milion eura”, ukazao je Mikijelj.

Naglasio je da je u međuvremenu uspostavljena linija Budva-Dubrovnik, povećan broj komunalnih vezova za oko 150, te da su ukupni kapaciteti unaprijeđeni.

“Ipak, kada je riječ o objektu Jugoslovenskog rječnog brodarstva (JRB), vodili smo se istim principom – javnim interesom i ekonomskom računicom. Zato smo od kupovine odustali. Posebno imajući u vidu da je objekat, koji je u veoma lošem stanju, ranije oglašavan zajedno sa državnim zemljištem površine 5.454 m² za 7,5 miliona eura, dok je Opština Budva sada za samu zgradu izdvojila 7,1 milion eura – bez državnog zemljišta! Žao mi je što, za razliku od trajektne linije Kamenari-Lepetane i Luke Budva, koje su nakon preuzimanja doživjele značajan napredak, JRB nije doživio istu sudbinu”, dodao je direktor Morskog dobra.

Kako je rekao, umjesto da prostor u samom srcu Budve dobije novu vrijednost i sadržaj u interesu građana i grada, on je u identičnom stanju kao i prilikom primopredaje.

“Ostaje otvoreno pitanje da li je riječ o neznanju i nesposobnosti da se ovaj prostor stavi u funkciju građana ili je od samog početka cilj bio samo prebaciti nekoliko miliona eura sa opštinskog na privatni račun, bez jasne vizije o tome šta će sa JRB-om biti nakon kupovine”, zaključio je Mikijelj.