Sistem obrazovanja uskladiti sa potrebama tržišta rada

Redovni profesor ekonomije i turzma Ivo Županović u razgovoru za CdM ocjenjuje da crnogorski turizam, sagledavajući trenutne podatke, definitivno zavisi od kvantuma stranih sezonskih radnika.

“Međutim, smatram da ni izbliza nismo razvili mehanizme zapošljavanja domaće radne snage ni kada je u pitanju animacija nezaposlenog kadra (prvenstveno tu mislim na nivo od prvog do četvrtog stepena kvalifikacija, koji je najtraženiji u turizmu, a sa druge strane u tom domenu je najveći broj registrovanih nezaposlenih lica)”, kaže Županović.

Takođe, smatra da sistem obrazovanja treba uskladiti u odnosu na potrebe tržišta rada u turizmu, sektorski i po opštinama.

“Međutim, treba naglasiti da od 2016. godine nemamo Strategiju razvoja ljudskih resursa u turizmu koja treba da upravo definiše navedeno. U ovom trenutku nemamo kreiranu ni novu Strategiju razvoja turizma Crne Gore (prethodna je bila validna do kraja 2025. godine)”, ukazuje Županović.

Smatra da je potrebno izmijeniti i/ili dopuniti legislativu kada je u pitanju zapošljavanje studenata i đaka (uz maksimalnu zaštitu njhovih prava), ali i razmisliti da se praksa studenata kao obavezni dio kurikuluma na fakultetima organizuje u periodu godine kada je to najneophodnije turističkoj industriji.

“Dakle, smatram da treba u biznis, akademskom i administrativnom dijelu napraviti takav okvir koji bi omogućio domaćoj radnoj snazi kontinuitet zaposlenja u turizmu. Ukoliko se u srednjem roku ne definišu gore navedeni postulati, kao posljedicu vidim nedovoljno prepoznavanje benefita od rada u turizmu u Crnoj Gori, dalji odliv kadrova u inostranstvo po tom osnovu, ali i upitnost opstanka programa u turizmu na nivou srednjeg i visokog obrazovanja, što bi po meni, bilo nedopustivo. Apsolutno sam protiv teze da mladi u Crnoj Gori ne žele da rade u turizmu, samo je potrebno sprovesti čitav niz mjera da bi se ostvarilo isto”, ističe Županović.

Potrebna sinergija biznis sektora, sektora zapošljavanja i akademske zajednice

Na pitanje koji su ključni razlozi zbog kojih turistički sektor u Crnoj Gori sve teže pronalazi domaću radnu snagu – da li su u pitanju zarade, sezonski karakter posla, uslovi rada – odgovara da postoji nekoliko ključnih razloga.

“Prvo, neusaglašenost sistema obrazovanja u pojedinim opštinama. Na primjer, Kotor nema srednje obrazovanje u domenu turističkog tehničara, niti na nivou turizmu kompatibilnih djelatnosti poput trgovine.Takođe, ni srednje obrazovanje kada je u pitanju diverzifikacija privrednih djelatnosti, poput IT tehničara ili tehničara web aplikacija”, kaže Županović.

Smatra i da sezonski karakter posla sigurno utiče na odabir djelatnosti, te da je stoga neophodno stvoriti preduslove za ekstenziju turističke sezone.

“Tu prije svega mislim na izgradnju hotelskih kapaciteta, koji kvantativno, i jedinično po krevetu, bilježe najveći broj zaposlenih, u odnosu na kondo hotele i privatne izdavaoce izmještaja. U kontekstu produžetka sezone, tu prije svega mislim na MICE industriju i visoke finansijske benefite od iste”, navodi Županović.

Prema njegovim riječima, u dijelu hotelskih kapaciteta, potrebno je dalje snaženje, a prije svega prepoznavanje značaja srednjeg menadžmenta, jer se prevashodno na tom nivou očekuje najveća inkluzija zaposlenih sa visokim obrazovanjem.

“Jer, po sadašnjoj tražnji za navedenim kadrom, proizilazi da poslodavci pomenuti kadar dominantno vide u administrativnim djelatnostima, što bi kreiralo negativne tendencije na duži rok. Što se zarada tiče, generalno gledajući (uvijek postoje partikularni izuzeci) ne mislim da je to jedan od ključnih razloga (bar ne u periodu 2023-2025), jer ako pogledate zvanične podatke, neto zarade u turizmu su se gotovo izjednačile sa prosjekom neto zarada na državnom nivou”, kaže Županović.

Smatra i da ne postoji ni približno adekvatna sinergija biznis sektora, sektora zapošljavanja i akademske zajednice.

“Uglavnom se te zajedničke aktivnosti odvijaju neposredno pred sezonu, ali ne i u periodu takozvanog ‘praznog hoda’ u zimskom i jesenjem periodu, kada bi trebale biti najintenzivnije. Smatram da je potrebno sprovoditi mjesečne, odnosno kontinuirane ad hoc sajmove zapošljavanja po principu Carrier Days ili Carrier Week modela na fakultetima i u srednjim školama, gdje podrazumijevam mnogo aktivniju rolu kako poslodavaca, tako i akademske zajednice, koje bi, vremenom djelovale u simbiozi”, ukazuje Županović.

Od početka godine izdato 487 dozvola za sezonsko zapošljavanje

Prema podacima koje je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) dostavilo CdM-u, od početka godine izdato je 487 dozvola za privremeni boravak i rad radi sezonskog zapošljavanja.

U 2022. godini izdato je 2.070 dozvola za sezonsko zapošljavanje, u 2023. godini 2.285, tokom 2024. godine 2.191, dok je prošle godine izdato 2.153 dozvola.

“Kada su u pitanju dozvole za privremeni boravak i rad radi zapošljavanja, u 2022. godini izdato je 16.659 dozvola, u 2023.godini 21.537, u 2024. godini 22.557, a u 2025. izdato je ukupno 25.536. U ovoj godini do danas je izdato 11.296 dozvola za privremeni boravak i rad radi zapošljavanja”, podaci su Ministarstva.

Kako navode iz MUP-a, najveći broj stranih radnika koji u Crnoj Gori imaju dozvolu za privremeni boravak i rad radi sezonskog zapošljavanja je iz država okruženja – Srbije, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine.

“Najveći broj stranih radnika koji u Crnoj Gori imaju dozvolu za privremeni boravak i rad radi zapošljavanja su iz država okruženja, Turske, Ruske Federacije, Azerbejdžana”, podaci su MUP-a.

Domaći radnici zainteresovani, ali manje od polovine oglasa popunjeno

Iz Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) kažu da interesovanje domaće radne snage za sezonske poslove postoji.

“U cilju da što spremnije dočekamo predstojeću ljetnju turističku sezonu i posredujemo što većem broju lica sa naše evidencije prilikom zapošljavanja na poslovima sezonskog karaktera, Zavod je u proteklom periodu radio na intenziviranju pripreme nezaposlenih lica uvidom u Individualne planove zapošljavanja, provjerom zainteresovanosti nezaposlenih lica za poslove sezonskog karaktera”, saopštili su su iz ZZZCG za CdM.

Kako su pojasnili, priprema se vršila kroz informisanje, motivisanje i evidentiranje zainteresovanosti za ovaj vid zapošljavanja, kroz individualne konsultacije, putem kojih su nezaposleni i ostali tražioci posla informisani o mogućnostima zapošljavanja na poslovima sezonskog karaktera.

Osim toga, organizovana su i grupna informisanja – prezentacija “Sezonsko zapošljavanje 2026″ i informativno-motivacioni seminari „Ja na sezonskom radu“.

“Tokom posmatranog perioda, kroz evidenciju IPZ-a zabilježeno je značajno interesovanje za sezonskim radom, primarno u sektorima ugostiteljstva, turizma i građevinarstva. Ukupno 1.307 osoba iskazalo je interesovanje za ove poslove. Ova dinamika se uglavnom odnosi na opštine u središnjem i sjevernom dijelu Crne Gore, dok je potražnja i zainteresovanost za rad u primorskim opštinama tradicionalno na znatno višem nivou”, navode iz Zavoda.

Kroz grupna informisanja prošlo je 980 osoba, dok je 108 osoba učestvovalo u radionicama i seminarima o mobilnosti i sezonskom zapošljavanju.

Poslodavci su, kako navode iz Zavoda, oglasili slobodna radna mjesta za 970 izvršilaca.

“Od tog broja, zaposlenje je po ponuđenim uslovima prihvatilo 470 lica, što pokazuje da je realizovano 48,45 odsto od ukupno oglašenih pozicija u ovom periodu”, podaci su Zavoda za zapošljavanje.

Kako bi povećao učešće domaće radne snage u sezonskim poslovima, Zavod je organizovao sajmove zapošljavanja u februaru i martu u opštinama Herceg Novi, Nikšić, Podgorica, Bijelo Polje, Rožaje, Plav, Berane, Bar i Pljevlja i Cetinje.

Ciljnu grupu činili su nezaposleni evidentirani u Zavodu za zapošljavanje, studenti, kao i učenici završnih razreda srednjih škola.

“Učesnici su imali priliku da se neposredno upoznaju sa ponudom sezonskih poslova, zahtjevima poslodavaca, kao i uslovima rada i zapošljavanja. Takođe, nezaposlenim licima pružena je tehnička podrška u izradi i ažuriranju biografije (CV), kao i savjetodavna podrška u vezi sa postupkom traženja zaposlenja i pripreme za razgovor sa poslodavcima”, navode iz Zavoda.

Na sajmovima su 302 poslodavca iskazala potrebu za 2.664 radnika na sezonskim poslovima.

Najveća potražnja evidentirana je na primorju.

U Područnoj jedinici Herceg Novi, koja obuhvata Herceg Novi, Tivat i Kotor, poslodavci su tražili 1.074 radnika, dok je u Područnoj jedinici Bar, koja obuhvata Bar, Budvu i Ulcinj, iskazana potreba za 945 izvršilaca. Više od 75 odsto ukupnih potreba odnosilo se upravo na ova područja.

“U ostalim opštinama broj slobodnih radnih mjesta je značajno manji i uglavnom je vezan za potrebe lokalnog tržišta rada”, kažu iz Zavoda.

Najveći broj iskazanih potreba poslodavaca usmjeren je na zanimanja u sektoru turizma i ugostiteljstva.

“Najveća potražnja evidentirana je za zanimanjima konobar, sobarica, pomoćni radnik u kuhinji, kuvar/pomoćni kuvar što je u skladu sa potrebama poslodavaca uoči turističke sezone”, zaključili su iz Zavoda.

Kako zadržati domaće radnike u turizmu

Odgovarajući na pitanje koje mjere bi trebalo preduzeti da se veći broj domaćih radnika zadrži, Županović odgovara da, prije svega, treba što prije da se usvoji Zakon o stalnom sezonskom radniku, koji bi, ocjenjuje, u značajnoj mjeri osnažio konekciju između poslodavaca i sezonskih radnika.

“Potom, adekvatno implementirati isti, gdje bi se podzakonskim i drugim aktima jasno definisala prava zaposlenih i benefiti poslodavaca po ovom osnovu”, kaže Županović.

Prema njegovim riječima, poenta je da to treba prepoznati kao zajednički interes svih stejkholdera u turizmu.

“Drugo, siguran sam da se snažnijom animacijom kadra od prvog do četvrtog stepena kvalifikacija može doći do adekvatnog kvantuma radne snage neophodne za navedenu vrstu poslova u turizmu, ali i daljim razvojem srednjeg menadžmenta (kojeg smatram kičmom razvoja turizma) što bi otvorilo adekvatne radne pozicije kandidatima sa visokim obrazovanjem, a gdje bi najviše mogli da doprinesu”, smatra Županović.

Ističe da je dugoročna sinergija biznis i akademskog sektora ključna za dalji razvoj kadrova u u turizmu.

“Resorne institucije treba urgentno da donesu gorepomenutu strategiju razvoja ljudskih resursa u turizmu po sektorima (posebno naglašavam po sektorima, jer su različiti profili na raznim strateškim i operativnim nivoima potrebni recimo, u hotelu, restoranu ili pak u turističkoj agenciji), ali i unaprijediti legislativu u domenu sezonskih radnika, studenata i đaka koji iskazuju želju za radom u turizmu, uz maksimalno garantovanje njihovih prava”, zaključuje Županović.

Podsjetimo, nedavno istraživanje Privredne komore Crne Gore pokazalo je da nedostatak radne snage sa odgovarajućim znanjima i vještinama u tekućoj godini zauzima prvo mjesto među biznis barijerama, pa samim tim, kako su naveli, potvrđuje dodatno produbljivanje problema koji se odnosi na dostupnost adekvatnog kadra.

“Ovakav rezultat potvrđuje da jaz između potreba privrede i ponude na tržištu rada, kao i migracioni trendovi, postaju sve izraženiji ograničavajući faktor poslovanja”, navodi se u istraživanju.

Vlada je u februaru uputila Skupštini na razmatranje Predlog zakona o radu na stalnim sezonskim poslovima, kojim se uređuje status radnika koji iz godine u godinu rade sezonske poslove kod istog poslodavca.

U obrazloženju su naveli da je cilj veća pravna i socijalna sigurnost zaposlenih, ali i smanjenje sive ekonomije u sektorima koji nose značajan dio crnogorske privrede.