Saopštenje Đukanovića prenosimo integralno:
“Kao predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore, smatram svojom obavezom da, povodom različitih ocjena koje su se posljednjih dana čule u javnom prostoru, građanima predočim
provjerljive činjenice. Ne želim da EPCG ulazi u lične polemike niti da se bavi motivima bilo kog pojedinca ili medija. Kompanija od sistemskog značaja mora da govori dokumentima, finansijskim
izvještajima, proizvodnjom, realizovanim investicijama i nezavisnim mjerenjima.
Elektroprivreda Crne Gore nalazi se u jednom od najintenzivnijih razvojnih i investicionih ciklusa u svojoj istoriji, sa jasnim ciljem da Crna Gora proizvodi više sopstvene električne energije, bude manje zavisna od uvoza i dugoročno ojača sigurnost elektroenergetskog sistema.
Ovi podaci pokazuju razvojnu logiku poslovanja EPCG: dio raspoloživih sredstava pretvoren je u elektrane, opremu, energetsku infrastrukturu i investicije koje stvaraju dugoročnu vrijednost. U energetici se snaga sistema ne mjeri samo stanjem gotovine u jednom trenutku, već i vrijednošću imovine, proizvodnim kapacitetima i sposobnošću kompanije da u narednim godinama proizvodi više energije iz sopstvenih izvora.
Investicije više nijesu planovi – već proizvode električnu energiju
Novi proizvodni kapaciteti EPCG već daju približno 330 GWh električne energije godišnje. Projekti Solari 3000+/500+ i 5000+ do sada su proizveli više od 203 GWh električne energije i obuhvatili više od 10.000 korisnika, dok je VE Gvozd I izgrađena i radi u probnom režimu, sa planiranim prelaskom u komercijalni rad.
Razvoj se nastavlja kroz nove solarne projekte, VE Gvozd 2, modernizaciju hidroelektrana, ugradnju agregata A8 u Perućici, baterijske sisteme za skladištenje energije, valorizaciju hidroenergetskog potencijala i strateška partnerstva. Suština svih tih projekata je jasna: svaki novi domaći MWh smanjuje potrebu za uvozom, povećava otpornost kompanije na tržišne poremećaje i jača sigurnost snabdijevanja.
Kumulativni poslovni rezultat EPCG Solar Gradnje za 2021-2025. iznosi oko -4,62 miliona eura, dok interni model šire društvene koristi programa procjenjuje ukupan efekat na približno 50,78 miliona eura. Taj model nije računovodstvena dobit EPCG, već širi energetski, potrošački, poreski i CO2 efekat projekta.
Iskustvo 2025. potvrđuje zašto Crnoj Gori treba više domaćih megavata
EPCG je 2025. godinu završila sa gubitkom od 92,12 miliona eura. To je ozbiljan godišnji rezultat i nemam namjeru da ga relativizujem. Istovremeno, energetski i finansijski podaci jasno pokazuju dominantni uzrok negativnog rezultata.
To nije opravdavanje gubitka, već njegovo precizno poslovno objašnjenje. Kada najveći bazni proizvodni objekat mjesecima nije raspoloživ, a hidrološka situacija istovremeno bude nepovoljna, energija koja nedostaje mora se kupiti na tržištu. Upravo zato je strateški odgovor EPCG povećanje sopstvene proizvodnje, diversifikacija izvora i veća fleksibilnost sistema.
Odluka o KAP-u: poslovni rizik pretvoren u tržišni odnos
Jedna od najznačajnijih poslovnih odluka koju smo donijeli bila je prelazak na tržišni odnos sa Kombinatom aluminijuma od 1. januara 2022. godine. Prema internim analizama EPCG, poslovni odnos sa KAP-om u periodu 2017-2021. proizveo je približno 50,3 miliona eura negativnog efekta, dok je promjenom modela poslovanja procijenjeno da je spriječeno najmanje 178,08 miliona eura dodatnog gubitka u odnosu na alternativni scenario.
Suština te odluke nije bila stvaranje bilo kakve garantovane godišnje dobiti, već uklanjanje značajnog netržišnog rizika iz poslovanja EPCG. Upravo se u tome ogleda odgovorno upravljanje: prepoznati rizik, izmjeriti njegov mogući efekat i pravovremeno prilagoditi poslovni model interesima kompanije.
Kapital nije nestao – pretvoren je u novu vrijednost
Kada smo preuzeli kompaniju 2021. godine, likvidna sredstva na kraju prethodne godine iznosila su približno 39,6 miliona eura. Istovremeno, od 2020. do 2025. ukupna aktiva EPCG povećana je oko 171 milion eura, a stalna imovina približno 242 miliona eura.
Dio kapitala pretvoren je u proizvodnu i infrastrukturnu imovinu. To ne umanjuje značaj likvidnosti, koja mora biti predmet odgovornog upravljanja, ali jasno pokazuje zašto stanje na računu i ukupna vrijednost kompanije nijesu iste kategorije.
Kredit Njemačke razvojne banke KfW od 40 miliona eura za agregat A8, kao i 30 miliona eura refinansiranja postojećeg duga, jesu obaveze koje se vraćaju. To nijesu budžetska davanja kompaniji. Ocjena takvih aranžmana mora obuhvatiti namjenu, cijenu, ročnost i budući novčani tok investicije koja se finansira.
Željezara: od industrijske imovine ka energetskoj infrastrukturi
Kupovna cijena imovine nekadašnje Željezare iznosila je 20 miliona eura, dok dokumentacija EPCG sadrži procjene vrijednosti imovine od približno 48,7 do 52,46 miliona eura. Posebnu vrijednost lokacije predstavljaju dvije trafostanice 110/35 kV snage po 63 MVA, koje predstavljaju značajnu infrastrukturu za razvoj solarnih elektrana i baterijskih sistema za skladištenje energije.
Zbog toga se vrijednost te investicije ne može svoditi samo na kratkoročni rezultat operativnog društva. Za EPCG su relevantni vrijednost stečene imovine, postojeća energetska infrastruktura i mogućnost njenog uključivanja u budući proizvodni portfolio kompanije.
TE Pljevlja: složen projekat, rezultat je mjerljiv
Ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja započeta je prije mandata sadašnjeg poslovodstva – idejni projekat izrađen je 2018. godine, izvođač izabran 2019, a ugovor i avans realizovani 2020. godine. Nakon preuzimanja EPCG nastavili smo već ugovoreni projekat i doveli ga do završetka.
Mjerenja RACI i CETI pokazuju vrijednosti u okviru propisanih limita. Pored ekološkog rezultata, u posmatranom periodu nakon rekonstrukcije ostvarena je proizvodnja od 432,274 GWh naspram planiranih 381 GWh, odnosno 113% plana.
CBAM je odvojeni evropski regulatorni izazov koji se odnosi na cijenu ugljenika i ugrađene emisije CO2. On nije kazna za neispunjavanje SO2 ili NOx standarda. Upravo zato razvoj obnovljivih izvora, skladištenja energije i hidro-fleksibilnosti nije samo pitanje zelene tranzicije, već i buduće tržišne konkurentnosti EPCG.
Vrijednost odluka mjeri se njihovim efektom
EPCG upravlja najvećim i najvažnijim energetskim sistemom u Crnoj Gori i takvo upravljanje podrazumijeva kontinuirano donošenje poslovnih, investicionih i razvojnih odluka. Njihov kvalitet ne određuje njihov broj, već njihov pravni osnov, finansijski efekat i korist za kompaniju.
Kao predsjednik Odbora direktora, smatram da je naša obaveza da o rezultatima govorimo kroz provjerljive pokazatelje – finansijske izvještaje, energetsku proizvodnju, vrijednost imovine, realizovane investicije i mjerljive efekte poslovnih odluka.
Energetika se ne vodi od kvartala do kvartala. Elektrane, hidroenergetski objekti, trafostanice, baterijski sistemi i druga energetska infrastruktura grade se da bi stvarali vrijednost decenijama. Odluke koje donosimo danas određivaće proizvodnu snagu EPCG i energetsku poziciju Crne Gore dugo nakon završetka jednog poslovnog ciklusa.
EPCG gradi sistem koji će vrijediti više i proizvoditi više
Pravac naše kompanije je jasan: povećavati domaću proizvodnju, smanjivati zavisnost od uvoza, modernizovati postojeće kapacitete i stvarati novu energetsku imovinu. Pred EPCG su novi projekti i novi izazovi, ali cilj ostaje isti: snažnija kompanija, više domaće električne energije i sigurniji energetski sistem Crne Gore.
NAŠA JE OBAVEZA DA EPCG RADI – JER KAD EPCG RADI, RADI I CRNA GORA.”
