Dokument predviđa i analizu mogućnosti korišćenja vojne aerodromske infrastrukture u Podgorici i aerodroma Kapino Polje u Nikšiću.
To se navodi u Informaciji o prioritetnim aktivnostima za unapređenje aerodromske infrastrukture, uz koju je pripremljen predlog odluke o formiranju međuresornog koordinacionog tijela.
Prema predlogu, tim tijelom predsjedavao bi premijer Milojko Spajić.
Potreba za proširenjem obrazložena je snažnim rastom saobraćaja. Aerodromi Podgorica i Tivat od početka januara do kraja jula 2026. godine opslužili su 2.017.608 putnika, što je 19,4 odsto više nego u istom periodu prošle godine i 42,1 odsto iznad nivoa iz 2019.
Podgorički aerodrom imao je 1.234.723 putnika, uz rast od 25,8 odsto na godišnjem nivou, dok je kroz tivatski prošlo 782.885 putnika, odnosno 10,6 odsto više.
U dokumentu se ukazuje da postojeća ograničenja posebno dolaze do izražaja u periodima najvećeg opterećenja, kada terminali, stajanke i prateća infrastruktura neposredno utiču na efikasnost prihvata i otpreme putnika i aviona.
Podgorica: Dva nova gejta i proširenje postojeće zgrade
Na sjevernoj strani Aerodroma Podgorica planirana je dogradnja terminalnog prostora u zoni odlazaka, kojom bi se obezbijedila dva dodatna gejta.
Predviđene su i adaptacija prostora za dolazeće putnike i uređenje zone za predukrcaj na istočnoj strani aerodroma. Cilj je bolja organizacija kretanja putnika i rasterećenje postojećih prostora.
Dodatno proširenje glavne aerodromske zgrade planirano je dogradnjom čelične konstrukcije na zapadnoj strani. Time bi se dobio novi funkcionalni prostor i omogućila reorganizacija sadržaja, bez izgradnje potpuno novog terminala.
Paket aktivnosti obuhvata i proširenje i reorganizaciju parkinga za putnike, zaposlene i druge korisnike aerodroma.
Za pouzdanije snabdijevanje električnom energijom planirano je polaganje visokonaponskog kabla dužine približno 850 metara. Realizacija tog projekta zahtijeva i rješavanje imovinsko-pravnih pitanja.
Razmatraju vojnu infrastrukturu i objekte Vektra Airwaysa
Među prioritetima je izgradnja tehničke platforme za parkiranje i održavanje aviona izvan operativne upotrebe, namijenjene nacionalnoj avio-kompaniji i baziranim avionima Wizz Aira.
Istovremeno, potrebno je analizirati mogućnost korišćenja dijela postojeće vojne aerodromske infrastrukture, prvenstveno radi obezbjeđivanja dodatnih pozicija za parkiranje vazduhoplova. Ta mogućnost tek treba da bude sagledana sa tehničkog i operativnog aspekta, u saradnji sa nadležnim institucijama.
Dokument otvara i mogućnost preuzimanja, odnosno otkupa postojećih objekata Vektra Airwaysa, uključujući hangar i prateću infrastrukturu.
Dinamika tog postupka zavisi od stečajne prodaje. Tek nakon utvrđivanja mogućnosti raspolaganja objektima trebalo bi definisati njihovu namjenu, potrebnu dokumentaciju i model realizacije.
Tivat: Hangar kao mogući terminal za poslovnu avijaciju
Na Aerodromu Tivat planirana je adaptacija nadstrešnice u zoni dolazaka Terminala 1, za koju je tehnička dokumentacija već izrađena. Na Terminalu 2 predviđena je izgradnja nadstrešnice radi poboljšanja uslova za odlazeće putnike.
Jedna od značajnijih mogućnosti koje se razmatraju jeste prenamjena postojećeg hangara, označenog kao Gat 5, u terminal za generalnu i poslovnu avijaciju, uključujući VIP putnike, uz odgovarajući parking prostor.
Kako se obrazlaže u Informaciji, izdvajanje tog segmenta saobraćaja omogućilo bi kvalitetniju uslugu i istovremeno rasteretilo postojeće terminale. Prije odluke potrebno je provjeriti tehničke, funkcionalne i operativne uslove za prenamjenu.
Za dalji razvoj tivatskog aerodroma potrebno je riješiti i pitanja korišćenja i upravljanja parkingom, dijelom saobraćajnice i zemljištem na prostoru stare saobraćajnice Bulevara Tivat.
Prema dokumentu, u vezi sa tim područjem vodi se sudski spor, od čijeg ishoda zavise dalje odluke, uključujući mogući prenos prava korišćenja i upravljanja na operatora aerodroma.
Kapino Polje ulazi u analizu raspoloživih kapaciteta
Informacijom je obuhvaćen i aerodrom Kapino Polje u Nikšiću.
Predviđeno je da Ministarstvo saobraćaja analizira postojeće stanje i mogućnosti korišćenja njegove infrastrukture u okviru šireg razvoja vazdušnog saobraćaja u Crnoj Gori.
U dokumentu nije definisan konkretan model budućeg korišćenja Kapinog Polja, već je riječ o procjeni njegovog potencijala i mogućnosti efikasnijeg korišćenja.
Za aerodrome Podgorica i Tivat planirana je i nabavka nove opreme za prihvat i otpremu putnika i aviona, održavanje operativnih površina i objekata, bezbjednosne preglede i druge aerodromske procese.
Novi master plan, ali bez odlaganja prioritetnih radova
Paralelno sa ovim aktivnostima predviđena je izrada novog master plana razvoja aerodroma Podgorica i Tivat.
Razlog je to što su postojeći razvojni dokumenti zasnovani na ranijim projekcijama, dok rast broja putnika, promjene u strukturi saobraćaja i razvoj mreže avio-linija zahtijevaju novo sagledavanje dugoročnih potreba.
Master plan trebalo bi da definiše buduće kapacitete, prostorni razvoj, prioritetne investicije, faze realizacije, okvirne investicione potrebe i moguće izvore finansiranja. Za oba aerodroma razmatrao bi se razvoj terminala, platformi i poletno-sletnih staza, a za Tivat i rulnih staza.
U Informaciji se izričito navodi da izrada master plana ne treba da odloži intervencije kojima je moguće povećati postojeće kapacitete u kraćem roku. Predviđeno je i sagledavanje međunarodnih i evropskih izvora finansiranja.
Vrijednost ulaganja i rokovi nijesu navedeni
Dostavljena Informacija ne sadrži ukupnu vrijednost planiranih ulaganja, pojedinačne budžete niti konkretne rokove završetka projekata.
Dio aktivnosti u Podgorici već ima planske pretpostavke, dok je za druge potrebno sprovesti planske, imovinsko-pravne, tehničke i ostale postupke.
Prema predlogu odluke, realizaciju bi pratilo međuresorno koordinaciono tijelo na čelu sa Spajićem, dok bi zamjenik predsjedavajućeg bio ministar saobraćaja Radoš Zečević. U radu bi učestvovali i predstavnici drugih nadležnih resora i Aerodroma Crne Gore.
Aerodromi bi, prema tom predlogu, Vladi svaka tri mjeseca dostavljali izvještaje o napretku, rokovima, preprekama i rizicima, uz konkretne mjere za njihovo prevazilaženje.











