Prosječna bruto zarada u aprilu iznosila je 1.229 eura, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa, odnosno neto plata, iznosila 1.029 eura.

U odnosu na mart, neto zarada je nominalno porasla 0,2 odsto, dok je u poređenju sa aprilom prošle godine bila veća dva odsto. Međutim, ključni podatak za standard građana je nepovoljniji: pošto su potrošačke cijene u aprilu u odnosu na mart porasle 1,4 odsto, realne zarade su za mjesec oslabile 1,2 odsto.

Drugim riječima, plata je statistički blago porasla, ali je kupovna moć zaposlenih pala.

Najveće plate u finansijama, energetici i IT sektoru

Najveće prosječne neto zarade u aprilu zabilježene su u sektoru finansijskih djelatnosti i osiguranja, gdje je prosjek iznosio 1.661 euro.

Iza tog sektora slijede snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija sa 1.482 eura, informisanje i komunikacije sa 1.304 eura, poslovanje nekretninama sa 1.211 eura, te vađenje ruda i kamena sa 1.172 eura.

Iznad državnog prosjeka bili su i sektori stručnih, naučnih i tehničkih djelatnosti sa 1.105 eura, državna uprava i odbrana sa 1.055 eura, kao i zdravstvo i socijalna zaštita sa 1.053 eura.

Najniže zarade u pomoćnim uslugama, kulturi i poljoprivredi

Najniže prosječne neto zarade zabilježene su u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, gdje je prosjek iznosio 856 eura.

Slijede umjetničke, zabavne i rekreativne djelatnosti sa 902 eura, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo sa 913 eura, snabdijevanje vodom i upravljanje otpadom sa 916 eura, prerađivačka industrija sa 921 euro i obrazovanje sa 951 euro.

U trgovini je prosječna neto plata iznosila 966 eura, dok je u uslugama smještaja i ishrane, sektoru posebno važnom pred turističku sezonu, iznosila 1.002 eura.

Rast plata u 12 sektora, pad u šest

U aprilu su plate na mjesečnom nivou rasle u većini djelatnosti. Najveći rast, po 1,4 odsto, zabilježen je u poljoprivredi, energetici i ostalim uslužnim djelatnostima. Finansijske djelatnosti i osiguranje imale su rast od 1,2 odsto, dok su zarade u zdravstvu porasle jedan odsto.

Rast od 0,9 odsto zabilježen je u prerađivačkoj industriji, trgovini i saobraćaju, dok su zarade u informisanju i komunikacijama i sektoru vađenja ruda i kamena porasle po 0,2 odsto.

Pad neto plata zabilježen je u građevinarstvu i poslovanju nekretninama, po 1,1 odsto, državnoj upravi 0,8 odsto, stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima 0,5 odsto, administrativnim i pomoćnim uslugama 0,2 odsto, te uslugama smještaja i ishrane 0,1 odsto.

Standard i dalje pod pritiskom cijena

Aprilski podaci pokazuju da nominalni rast plata više nije dovoljan da popravi realni standard, ukoliko ga ne prati smirivanje cijena. Iako prosječna neto zarada od 1.029 eura izgleda kao nastavak stabilnog rasta na papiru, realni pad od 1,2 odsto pokazuje da građani za tu platu mogu kupiti manje nego mjesec ranije.

To je posebno važno uoči ljetnje sezone, kada troškovi života, usluga i stanovanja tradicionalno dodatno pritiskaju kućne budžete.