Podsjetimo, bivši radnici su tom sudu podnijeli inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u sektoru rudarske i metalske industrije, jer se tim zakonom, kako tvrde, krše Ustavom zagarantovana prava građana i građanki jer ih je, navode, stavio u neravnopravan položaj.

“Još prije tri i po godine smo predali inicijativu za ocjenu ustavnosti zakona koji je izglasan za rudarsku metalsku industriju. Sada je u ovoj godini izglasan zakon za finansijsku podršku radnicima iz drvoprerade i šumarstva dok su ostali radnici u Crnoj Gori koji imaju potpuno ista prava potpuno zanemareni. Jasno nam je da je Ustavni sud jedno vrijeme bio blokiran zbog nedostatka sudija, ali sada nije u pitanju to. Naše lično mišljenje je da je ovo politicka opstrukcija, te da politika utiče na sudije i sud da ne donesu takvu odluku koja će biti teret za budžet Crne Gore,” naveo je bivši radnik Gornjeg Ibra Sadik Klimenta.

Istakao je da traže da svi bivši radnici u Crnoj Gori imaju iste uslove.

“Ne znamo kakav odgovor ćemo danas dobiti, prošle godine kada smo bili, predsjednica Ustavnog suda nam je obećala da će odluku donijeti brzo, da se sud kompletirao i da je sudija već zadužen za to. Godina je prošla i ništa od toga,” kazao je Klimenta.

Predstavnik radnika Svetozar Čabarkapa ukazao je na duboku diskriminaciju sa kojom se suočavaju.

“Nećemo više dozvoliti ovu diskriminaciju jer je ovo do te mjere nepošteno. Mi tražimo mrvice. Nismo ni trebali da pokrenemo ovo. Ostavili su ljude bez posla i hljeba. To nije bila privatizacija, to je bio zločin i okupacija. Najstrašnija pljačka je urađena prema radnicima sa sjevera. Uvijek su postojale privilegije, uvijek su Podgorica i Nikšić imali privilegije. Ja mislim da je ovo demokratsko društvo, da je ovo jedna država. Nažalost nemamo predstavnika i poslanika sa sjevera. Ti koji se predstavljaju da su sa sjevera nikad se niko nije zapitao kako ti ljudi žive i zašto je to takvo stanje. Mi ih ne priznajemo za naše poslanike,” ispričao je Čabarkapa.

Prije nego što su primljeni na sastanak u Ustavnom sudu, Čabarkapa je istakao da je ovo tek početak njihovih aktivnosti.

“Ovo je naše posljednje mirno okupljanje u ovom broju. Imam preko 1.000 potpisnika u Bijelom Polju koji su spremni da dođu i koji će ovdje da ostanu dokle se ne završi sa ovim. Nećemo ovo prepustiti slučaju, istrajaćemo sigurno. Mislim da ćemo istjerati ovo do kraja i bar toliko nam moraju udovoljiti,” kazao je Čabarkapa.