“Ovaj događaj predstavlja nastavak naše dugogodišnje i vrlo uspješne saradnje sa Udruženjem pravnika, koja se temelji na zajedničkom uvjerenju da je, stručan i kontinuiran dijalog između pravnih struka i poslovne zajednice jedan od ključnih preduslova za stabilan otvoren i održiv razvoj privrede”, poručio je u pozdravnoj riječi dr Mladen Perazić, direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet u PKCG.
Perazić je istakao da Zakon o privrednim društvima spada među najznačajnije sistemske zakone za funkcioniranje tržišne ekonomije.
Naglasio je da ne uređuje samo pitanja osnivanja i organizacije privrednih subjekata, već i ključne aspekte korporativnog upravljanja, odgovornosti organa društava, zaštite prava akcionara i članova, transparentnosti poslovanja i pravne sigurnosti.
Poručio je da će Privredna komora Crne Gore i ubuduće ostati otvorena platforma za ovakve inicijative, jer se samo kroz dijalog, saradnju i zajednički rad mogu kreirati rješenja koja su u interesu privrede i društva u cjelini.
Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore i profesor na Univerzitetu „Mediteran“- Podgorica, Branislav Radulović istakao je da je riječ o jednom od najsloženijih sistemskih propisa, koji se s pravom smatra „ustavom realnog sektora“, te da je njegovo donošenje bilo uslovljeno i obavezom implementacije sedam direktiva Evropske unije, što je omogućilo dobijanje pozitivnog mišljenja Evropske komisije.
Naglasio je da je izmijenjeno više od 300 članova, zbog čega je bilo neminovno donošenje novog zakonskog teksta, kao i da zakon, iako u velikoj mjeri naslonjen na prethodno rješenje, donosi značajne novine posebno u dijelu registracije, upravljanja i odgovornosti organa društva.
“Ne možete da birate da li ćete primjenjivati zakon, zakon je stupio na snagu i mora se primjenjivati. Pitanje je samo da li ćemo ga razumjeti kao administrativno opterećenje ili kao alat za veću pravnu sigurnost i uređeniji poslovni ambijent”, poručio je Radulović, ističući da je namjera zakonodavca da se olakša funkcionisanje privrednih društava, a ne da im se dodatno komplikuje poslovanje.
Poseban akcenat stavio je na praktičnu primjenu zakona, imajući u vidu da je stupio na snagu 1. januara, te da su privredna društva dužna da u zakonom propisanim rokovima izvrše usaglašavanje osnivačkih akata, statuta i registracionih podataka.
Ukazano je da pojam registracije ne podrazumijeva samo osnivanje društva, već i svaku promjenu i brisanje podataka, te da je svaka izmjena organizacije ili poslovanja predmet registracije.
Radulović je govorio i o izazovima u primjeni, posebno u vezi sa funkcionisanjem Centralnog registra privrednih i drugih subjekata, odgovornošću nadležnog organa za provjeru podataka, kao i specifičnim pitanjima jednočlanih društava čiji su osnivači jedinice lokalne samouprave.
Osvrnuo se i na rokove za usaglašavanje, pitanja homogenizacije akcija kod akcionarskih društava, institute neaktivnog subjekta i prinudne likvidacije, kao i na novine koje se odnose na reviziju, organe upravljanja i terminološka usklađivanja poput uvođenja pojma „poslovno ime“.
Dodatno je naglašeno da novi zakon donosi veću normativnu preciznost u pogledu organa upravljanja, odgovornosti zakonskih zastupnika, kao i jasnije razgraničenje pojmova poput osnivača, člana društva i vlasnika, što je u praksi često stvaralo nedoumice. Istaknuto je i da će pojedina rješenja zahtijevati dodatna tumačenja i eventualna unapređenja kroz amandmane, te da je u narednom periodu ključno očuvati kontinuiran dijalog između privrede, stručne javnosti i nadležnih institucija.
Ocijenjeno je da će uspješna primjena novog Zakona u velikoj mjeri zavisiti od efikasnosti administrativnih procedura i tehničke spremnosti institucija, posebno u dijelu registracije i obrade zahtjeva privrednih subjekata.
Učesnici su saglasni da je, uz normativno unapređenje, neophodno obezbijediti i funkcionalnu podršku sistemu, kako bi se izbjegla pravna nesigurnost i zastoji u poslovanju, te kako bi zakon u praksi ostvario svoj osnovni cilj, odnosno tvaranje stabilnijeg, predvidivog i konkurentnog poslovnog ambijenta.
U diskusiji koja je uslijedila, kako je saopšteno iz PKCG, učesnici su otvorili niz konkretnih pitanja u vezi sa rokovima za usaglašavanje, obavezama prema registru i praktičnim dilemama u primjeni pojedinih odredbi. Zaključeno je da je kontinuiran dijalog između privrede, stručne javnosti i nadležnih institucija ključan za dosljednu i efikasnu primjenu novog zakonskog rješenja.
