On ističe da ovakvi projekti traže pažljivo planiranje, traže određeno vrijeme, ali je važno da se što prije započnu aktivnosti koje idu u pravcu moguće realizacije.
CBAM POSTAJE KLJUČNO PITANJE
Šahmanović se osvrnuo i na Mehanizam za prekogranično prilagođavanje emisija – CBAM – za koji kaže da postaje ključno pitanje.
“Njegova puna primjena od 1. januara 2026. godine, bez prethodnog dogovora i adekvatne tranzicione pomoći, može imati posljedice, ne samo za Crnu Goru, već i za privrede zemalja cijelog regiona Zapadnog Balkana”, upozorio je u razgovoru za CdM Šahmanović.
CBAM je mehanizam za prekogranično prilagođavanje emisija ugljen-dioksida (Carbon Border Adjustment Mechanism), čija puna primjena počinje 1. januara 2026. godine.
Kako ističe Šahmanović, razlika od samo dvije-tri godine u njegovom sprovođenju može se mjeriti stotinama miliona eura troškova.
“Zato insistiramo na odgovornom, partnerskom pristupu, jer tranzicija mora biti pravedna, predvidiva i zajednički planirana. O tome smo nedavno imali vrlo živu diskusiju na ESG Adria Samitu u Tivtu, gdje sam insistirao na neophodnoj finansijskoj i tehničkoj podršci EU institucija. Razumijemo vrlo dobro što su naše obaveze, ali znamo i svoje limite”, navodi on.
Ipak, Šahmanović poručuje da ne čekaju pasivno.
“Pokrenuli smo snažan zakonodavni ciklus – donijeli smo dva ključna zakona, o obnovljivim izvorima energije i o energetici, i jasno trasirali pravac razvoja. Sada je pred nama posao zaokruživanja tog sistema – više od 50 podzakonskih akata mora biti usvojeno u kratkom roku. To je temelj našeg integrisanja u energetsko tržište EU, ali i signal da Crna Gora zna koje su obaveze i da na njima ozbiljno radimo”, navodi Šahmanović.
CRNA GORA – REGIONALNI LIDER
Jasno poručuje da je cilj da Crna Gora postane regionalni lider u energetskoj tranziciji. Zato, kako dodaje. ulažu napore da osnažile razvoj projekata iz obnovljivih izvora energije – jer to nije samo energetski, već i ekonomski, razvojni i ekološki potencijal. Paralelno s tim, nastavljamo sa programima energetske efikasnosti – i u domaćinstvima, i u javnim ustanovama, naročito u zdravstvu i obrazovanju. Svaki uloženi euro u energetsku efikasnost znači i manji račun, i manju emisiju CO2, i bolji kvalitet života za građane.
Šahmanović napominje kako ne zaboravljaju ni društvenu dimenziju tranzicije.
“Pravedna tranzicija mora biti istinski inkluzivan proces, posebno važan za Pljevlja i sjever zemlje, zato i jeste u vrhu naših prioriteta.Već radimo na formiranju dijela obaveznih naftnih rezervi, kao i na pripremi dva krovna zakona u oblasti eksploatacije mineralnih sirovina. U tom kontekstu inicirao sam neke razgovore i sastanke, kako bi pokušali da stvorimo uslove za revitalizaciju rudnika u Beranama – jer razvoj mora biti ravnomjerno raspoređen”, navodi on.
Šahmanović podvlači da vjeruje u potencijal naše zemlje.
“Vjerujem u ljude koji u ovom procesu vide šansu. Zato moramo da vodimo odgovornu i pravednu energetsku politiku”, kaže on.
NOVA FAZA
Sektor energetike je, podvlači, pun izazova.
“Ako me pitate koji te najveći izazov kojim se bavimo, reći ću ono što svi znamo, izazova u ovoj oblasti ima puno i nisu jednostavni. Energetska politika Crne Gore ulazi u novu fazu – fazu u kojoj se moraju donositi važne odluke, modernizovati sistem i istovremeno balansirati između evropskih integracija i sopstvenih razvojnih potreba. Sa jedne strane su ambiciozni ciljevi Evropske unije, koje dijelimo i kojima iskreno težimo kao buduća članica, a sa druge naše realnosti – ograničeni kapaciteti, nedovoljna infrastruktura i potreba za ozbiljnijom podrškom međunarodnih partnera”, zaključio je Šahmanović.
