Prema predloženim rješenjima, pravno lice koje želi status subjekta socijalne ekonomije moraće da ima jasno definisanu društvenu misiju i da se obaveže da najmanje 50 odsto ostvarene neto dobiti, odnosno viška prihoda nad rashodima, reinvestira radi ostvarivanja društvene koristi.

Reinvestiranje, kako je precizirano, može biti usmjereno na razvoj djelatnosti, kupovinu opreme, proširenje proizvodnje, društvene inovacije, edukaciju, razvoj organske proizvodnje, ali i na zapošljavanje, posebno osoba iz ranjivih i marginalizovanih grupa.

Među njima su osobe sa invaliditetom, mladi bez iskustva, žene iz ruralnih područja, dugoročno nezaposleni i druga teže zapošljiva lica. Dio sredstava može biti usmjeren i na aktivnosti od koristi za zajednicu, poput edukativnih i ekoloških projekata.

Predviđeno je da se uvode i demokratski i/ili participativni model upravljanja.

“To znači da bi odluke trebalo da se donose po principu „jedan član – jedan glas“, uz mogućnost uključivanja zaposlenih, korisnika, volontera i predstavnika lokalne zajednice u donošenje ključnih odluka”, pojašnjeno je u obrazloženju.

Za dobijanje statusa biće neophodno i transparentno poslovanje, uključujući izradu godišnjeg izvještaja o društvenom uticaju, kao i poslovanje u skladu sa principima jednakosti, nediskriminacije i održivog razvoja.

U obrazloženju se navodi da je socijalna ekonomija u Crnoj Gori do sada bila bez jasnog pravnog okvira.

Zbog toga subjekti nijesu imali definisan status, država nije raspolagala pouzdanim podacima o njihovom broju i kapacitetima, dok je sektor u velikoj mjeri zavisio od projektnih sredstava i donatorske podrške. Nedostatak prilagođenih finansijskih instrumenata dodatno je otežavao razvoj.

„Nedostatak zakonskog uređenja značio je da subjekti nisu imali definisan status, niti su bili prepoznati kao relevantni akteri u kreiranju javnih politika“, ističe se u obrazloženju.

Predlagač ocjenjuje da su posljedice takvog stanja bile posebno vidljive u mogućnostima zapošljavanja ranjivih grupa, mladih, žena, osoba sa invaliditetom i dugoročno nezaposlenih, ali i u razvoju lokalnih zajednica.

Zakonom se predviđa uspostavljanje Registra subjekata socijalne ekonomije, koji će voditi Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.

Pravna lica koja žele ovaj status moraće da podnesu zahtjev Ministarstvu, uz odgovarajuću dokumentaciju, dok će Ministarstvo provjeravati ispunjenost propisanih uslova.

“Predviđena je i obaveza godišnjeg izvještavanja o društvenom uticaju, čime bi se pratilo da li subjekti zaista ostvaruju svoju društvenu misiju i posluju u skladu sa zakonom”, naglašeno je u obrazloženju.

Status subjekta socijalne ekonomije, prema Predlogu zakona, mogu steći pravna lica koja ispunjavaju propisane uslove, dok državni organi, organi lokalne samouprave, političke partije i pravna lica pod njihovom većinskom kontrolom ne mogu dobiti taj status niti imati većinu u organima upravljanja. Izuzetak je predviđen za pravna lica čiji je osnivač Crveni krst Crne Gore, odnosno njegove organizacije na lokalnom nivou.

Pravna lica kojima bude dodijeljen status imaće pravo na odgovarajuće mjere podrške i podsticaje, u skladu sa posebnim zakonima i politikom Vlade, uz uslov da te mjere ne narušavaju konkurenciju.

Zakon otvara vrata evropskim fondovima

U obrazloženju se naglašava da je Predlog zakona usklađen sa evropskim modelom razvoja socijalne ekonomije. Evropska komisija EK, kako se ističe, ovaj sektor prepoznaje kao značajan za pružanje usluga od javnog interesa, zapošljavanje i socijalnu uključenost.

Prema podacima navedenim u dokumentu, socijalna ekonomija u EU zapošljava više od 13 miliona ljudi. Donošenje zakona trebalo bi, kako se navodi, da stvori pretpostavke za korišćenje IPA fondova prije članstva Crne Gore u EU, a nakon pristupanja i Evropskog socijalnog fonda plus.

Predlagač poručuje da bi se donošenjem zakona stvorio stabilan i održiv okvir za razvoj sektora, umjesto sadašnjeg modela koji se u velikoj mjeri oslanja na pojedinačne projekte i donatorsku podršku.

„Donošenje Zakona predstavlja logičan korak za otvaranje mogućnosti za razvoj socijalne ekonomije kao važnog instrumenta zapošljavanja, socijalne inkluzije i održivog razvoja Crne Gore“, zaključuje se u obrazloženju Predloga.