Usklađivanje sa zajedničkom evropskom bezbjednosnom, migracionom i administrativnom politikom dio je procesa pristupanja Evropskoj uniji. Međutim, ekonomista Stevan Gajević, u izjavi za ADRIA televiziju, upozorava da ista pravila, primijenjena na malu i otvorenu ekonomiju koja u velikoj mjeri zavisi od turizma, mogu proizvesti šire posljedice.
„Međutim, kada se takva politika primijeni na malu, izrazito otvorenu ekonomiju kao što je Crna Gora, i koja realno najviše inputa dobija u turizmu, ona može proizvesti svojevrsne izolacione efekte. Administrativne prepreke su gotovo uvijek te koje osjeti turizam, osjeti i avio-saobraćaj, trgovina i investicije, a kasnije se njihov pun efekat vidi i kroz nižu potrošnju i manje budžetske prihode. E sada Evropska unija jeste svakako jeste naš cilj i tu nema dileme, nemamo drugog cilja. Ali evropske integracije ne znače da Crna Gora treba da prestane razmišljati o sopstvenom ekonomskom interesu”, kazao je Gajević.
Iako je najavljeno da će zahtjevi moći da se podnose elektronski, Gajević smatra da sama digitalizacija neće biti dovoljna. Za turiste će, kako ističe, presudno biti da postupak bude brz, dostupan i da unaprijed znaju koliko će čekati na odluku.
„Upravo tu vidim problem za Crnu Goru. Nama nije dovoljno da procedura bude digitalna, već ona mora da bude brza, predvidljiva i dostupna što širem krugu putnika, za tržišta od kojih zavisi naš turizam, smatra Gajević.
Među zemljama čijim se državljanima uvode vize nalaze se neka od tradicionalno važnih tržišta za crnogorski turizam. Iz tih država, osim turista, dolaze i investitori, dok su sa Saudijskom Arabijom najavljivane nove avio-linije i veći broj gostiju.
„Sva ova tržišta koja su sada pogođena uvođenjem viza, od njih negdje zavisi naš turizam. Počev od Rusije, Bjelorusije, Turske, što su i najveći investitori u Crnoj Gori, pa do Saudijske Arabije, sa kojom imamo bilateralne sporazume, sa kojom je najavljeno uvođenje novih avio-linija, Rijad–Podgorica, i dolazak turista iz Saudijske Arabije. Ne zaboravite da su to platežni turisti”, ističe on.
Eventualni pad gostiju sa tih tržišta, prema njegovim riječima, ne može se automatski nadoknaditi dolascima iz država Evropske unije. Za privlačenje novih turista potrebni su vrijeme, promocija i prilagođavanje ponude njihovim navikama i očekivanjima.
„Na kraju ne treba stvarati iluziju da će gubitak jednog tržišta automatski nadoknaditi drugim. Sad imamo jednu sintagmu da će ova tržišta, prema kojima smo primijenili restriktivne administrativne mjere, moći da se zamijene nekim drugim tržištima iz Evropske unije. U principu je to tačno, ali su ogromni resursi i vrijeme potrebni da vi jednog turistu, koji je navikao i koji traži neku drugu vrstu destinacije, prilagodite Crnoj Gori”, dodaje Gajević.
Negativne posljedice mogle bi biti ublažene ukoliko država obezbijedi jednostavan i predvidljiv sistem, u kojem bi putnik za nekoliko dana znao da li mu je viza odobrena. Kao jedno od mogućih rješenja, Gajević navodi i poseban režim za goste koji dolaze isključivo u Crnu Goru, bez mogućnosti nastavka putovanja u šengenski prostor.
„Sve što treba jeste da napravite predvidiv sistem, gdje on, kada aplicira, zna da li će dobiti tu vizu ili neće, i da ta viza bude dobijena, recimo, za par dana. A ne da on aplicira, pa da se sad čeka danima da li će to biti ili neće biti”, smatra Gajević.
Uz zadržavanje postojećih gostiju, trebalo bi raditi i na tržištima poput Sjedinjenih Američkih Država i Kanade. Ipak, za osvajanje novih destinacija biće potrebno vrijeme, dok bi se posljedice viznog režima mogle osjetiti već kroz turističku potrošnju, investicije i prihode države. Kako zaključuje Gajević, viza jeste administrativna mjera, ali je njen konačni račun ekonomski.
