Kako je saopštio, TE Pljevlja trenutno proizvodi oko 40 odsto ukupne električne energije u Crnoj Gori, zbog čega je neophodno pronaći adekvatno rješenje koje će obezbijediti stabilnost elektroenergetskog sistema.

Vučinić smatra da bi jedan od modela mogao biti postepeni prelazak na kombinovano korišćenje uglja i biomase, navodeći da se sa takvim rješenjima upoznao tokom posjete Japanu.

„Uvjerio sam se da je moguće primijeniti kombinaciju uglja i biomase koja bi značajno smanjila emisiju CO2. Biomasa je upravo stub koji nedostaje u Crnoj Gori, a njen razvoj mogao bi dati dodatni podsticaj poljoprivredi i drvnoj industriji“, rekao je Vučinić.

On ističe da bi razvoj ovog sektora otvorio mogućnost za nova radna mjesta kroz uređenje, kultivaciju i eksploataciju šuma, uz stvaranje dodatne vrijednosti u domaćoj privredi.

Prema njegovim riječima, korišćenje biomase omogućilo bi i razvoj toplifikacije, čime bi se povećala efikasnost rada kogeneracijskih postrojenja.

Vučinić navodi da bi prelazak na biomasu mogao biti realizovan u periodu od tri do četiri godine, uz postepeno povećavanje njenog udjela u proizvodnji električne energije, što bi, kako smatra, doprinijelo i smanjenju troškova po osnovu EU ETS sistema.

Govoreći o ekološkom aspektu, istakao je da održiva biomasa ne podrazumijeva sječu zdravih stabala, već korišćenje šumskog ostatka i čišćenje terena, što bi, kako kaže, doprinijelo zaštiti životne sredine i smanjenju rizika od požara.

Vučinić je podsjetio da je cilj Crne Gore da do 2027. godine obezbijedi novih 500 megavata kapaciteta iz obnovljivih izvora energije, ocjenjujući da država istovremeno treba da nastavi razvoj zelenih projekata i očuva Termoelektranu Pljevlja kao važan energetski resurs.