Minulog mjeseca u Evropskoj uniji počela je primjena sveobuhvatnih pravila za tržište kriptoimovine s ciljem veće pravne sigurnost i zaštite potrošača u kripto sektoru. Iako u tom pravcu mora ići i Crna Gora, sudeći prema usklađivanju, neće biti tako brzo.
Iz Ministarstva finansija su, kažu, oprezni jer regulisanje kripto tržišta daje veliki prostor zloupotrebama koje žele izbjeći nacrtom zakona koji će se sljedeće godine naći na javnoj raspravi, a nakon toga pred poslanicima na usvajanje.
Ipak, čekajući zakon, mještani Tivta kažu da je u njihovom mjestu prije tri godine postavljen kriptomat posredstvom kojeg se trguje tom valutom. Tadašnji ministar je kazao da aparat nije u funkciji jer, zbog neregulisanog tržišta, posao bi bio nelegalan.
Godinu prije tog saznanja u Crnoj Gori je na poziv tadašnjeg ministra, a aktuelnog premijera Milojka Spajića, baš u Tivtu, boravio Vitalik Buterin, suosnivač Ethereuma, koji je na jednom panelu govorio kako to pitanje uskladiti sa zakonom. Buterin je tada naglasio da blokčejn može pomoći Crnoj Gori, te da naša država mora imati dobru zakonsku osnovu za to, kao i kapacitete za edukaciju.
Prošle su četiri godine od tada, a zakon i dalje u najavi. Pozitivan iskorak je primjena Zakona o digitalnoj imovini i usklađivanje sa MiCA standardima, kojim je stvoren balans, jer investitori imaju čistu pravnu situaciju, dok država posjeduje mehanizme za kontrolu rizika.
Sagovornik portala Biznis.me, analitičar Nikola Svrkota kaže da je donošenje zakona neizbježno, ali ne i brzo. Uprkos tome, navodi da su kriptovalute i virtuelne valute globalno prihvaćene za međunarodna plaćanja putem interneta, ali i za ulaganja.
„Kriptovalute su i u Crnoj Gori zastupljene, bilo kao sredstvo plaćanja ili kao jedna vrsta investicija. Upotreba kriptovaluta kao sredstva investicije zavisi od tržišnih ciklusa koji su do sada bili četvorogodišnji i zasnivali se, prije svega, na skoku Bitcoina, odnosno dostizanja vrhunca cijene poslije prepolavljanja nagrade za rudarenje. Što se tiče kriptovaluta kao sredstva plaćanja, one se najčešće koriste u zemljama koje su sa lošom platežnom infrastrukturom, a Crna Gora spada u takve zemlje, pa su u suštini potreba. Međutim, mislim da će se korišćenje kriptovaluta donekle promijeniti ulaskom u EU, kao i napredovanjem online bankarstva“, istakao je Svrkota.
Objasnio je prednosti kriptovaluta, prvenstveno njenu brzinu i transakciju, koja u roku od jednog minuta sredstva prenosi bilo gdje u svijetu. Kazao je da kriptovalute mogu da se vežu za račune u bankama, ako se dobit od tih valuta ili transakcija želi prebaciti u drugi novac, euro, dolar… te da taj proces ide preko registrovanih mjenjačnica i domaćih banaka.
„Kriptovaluta daje mogućnost da svako ima pristup finansijskim uslugama bez potrebe za verifikaciju identiteta ili broja godina i slično ono što traže institucije, odnosno da svako ima privatnu banku u svom džepu, u svom novčaniku, digitalnom novčaniku, odnosno u svom telefonu. Donekle je ta sloboda ostvarena, ali samo kroz pojedine kriptovalute poput Bitcoina, dok većina ostalih valuta, koje su formirale određene kompanije koje se ubrajaju pod regulativu i koja sredstva mogu biti zamrznuta“, istakao je Svrkota.
Upozorava pak da korisnici mogu postati žrtva prevara na više načina.
„Ne morate, čak, izgubiti investirajući, možete izgubiti tako što želite da vi kontrolišete taj novac, pa izgubite ključeve od vašeg novčanika, ta sredstva ne može niko da vam povrati. Najveća opasnost su sami korisnici kriptovaluta, odnosno njihova neinformisanost i neobrazovanost“, tvrdi Svrkota i naglašava da Bitcoin i kriptovalute moraju da se čuvaju u digitalnim novčanicima kojih ima nekoliko vrsta.
„Ako ih čuvate na berzi to je kao da držite novac u banci. Ta berza može biti hakovana, kao što i vi možete biti hakovani, zavisi kome više vjerujete, sebi i svom znanju ili velikim berzama koje, ipak, imaju najveće stručnjake. U svakom slučaju, treba biti oprezan, hakeri su veoma inovativni, vrste fišing i drugih prevara ukoliko se ne vodi računa, stalno se pojavljuju i treba biti oprezan i svjestan da ta vrijednost veoma brzo može da nestane“, istakao je analitičar Novak Svrkota.
Upitan da objasni kako se dolazi do Bitcoina i nekih drugih kriptovaluta, Svrkota objašnjava da je na početku „rudarenja“ bilo mnogo lakše doći, a da je rudarenje moguće samo na industrijskom nivou, ne na pojedinačnom.
Upozorava da se na kriptovalutama može brzo zaraditi, ali i mnogo brže izgubiti, ukoliko onaj koji ih posjeduje ne zna da „rukuje“, a znanje je, tvrdi, limitirajući faktor.
„Kriptovalute i prevare, već su u nekim završnim fazama, kripto dolar zvanično od SAD-a, vidimo da se Rusija sprema za jedan poduhvat i Kina, takođe. Evropska unija sa digitalnim eurom. Crnogorski građani su finansijski nepismeni i tu treba ozbiljno da se poradi, počev od osnovnih škola, da djeca nauče pojedine termine“, ističe Svrkota i naglašava još veći problem – ko će to objasniti?
Navodi da treba naći pravi način da se ova tema približi, od najranijeg uzrasta, kroz igru, možda kroz neke aplikacije. Smatra da je neophodno usredsrediti se i na digitalnu i finansijsku pismenost građana jer, kako kaže, prijetnje sajber bezbjednosti i prevare na internetu putem kriptovaluta i vještačke inteligencije divljaju. Poručuje da će to predstavljati sve veći problem, a da se na tome, ipak, ništa ne radi.
Ko je prijavio kriptovalute?
Iako su javni funkcioneri od 2024. godine u obavezi da prijavljuju i digitalnu imovinu, stupanjem na snagu novog Zakona o sprečavanju korupcije, Agencija još nije uvela posebnu rubriku za kriptovalute u obrascu imovinskog kartona. Svrkota smatra da je to neophodno kako bi se precizirala vrsta i količina kriptovaluta.
Prema dostupnim informacijama kriptovalute posjeduju predsjednik Vlade Milojko Spajić, kao i ministri Nik Đeljošaj, Slaven Radunović i Admir Šahmanović.
Iako stručnjaci kažu da samo posjedovanje kriptovaluta ne predstavlja sukob interesa, upozoravaju da su kriptovalute pogodne za korupciju i prikrivanje imovine.
