“Komora u svojoj analizi pokazuje realne posljedice predloženih minimalnih zarada za stvarni trošak radnog mjesta i mikroprivredu, upozoravajući da se cijena rada ne može određivati istom horizontalnom mjerom za radnike različite stručnosti, niti za djelatnosti i poslodavce potpuno različite ekonomske snage. Veća zarada nije sporna, iskusni majstori i sada primaju više. Sporno je da li Država treba da nametne uravnilovku za sve zaposlene podjednako bez obzira na stručnost i iskustvo. Zanatlije ne brane viši standard za zaposlene, brane da standard raste stvarno, ne vještački”, navode u saopštenju.

Dodaju da plate treba moći zaraditi na tržištu da bi se mogle isplaćivati trajno i zakonito. Zagarantovana plata koju firma ne može dati pomoćniku majstora ne štiti ga ni malo, nego ga dovodi u rizik da ostane i bez plate i bez posla.

“1.250 eura može biti premalo za dobrog varioca ili vrhunskog kuvara, a istovremeno neodrživ minimum za pomoćnog radnika u mikrofirmi koja nema prihod da ga finansira. Problem ovog modela je upravo u tome što isti obrazovni prag ne mjeri tržišnu vrijednost konkretnog rada. Za radno mjesto koje po današnjoj minimalnoj neto zaradi vrijedi 600 eura, novi minimum od 1.000, 1.250 ili 1.400 eura značio bi neopravdano povećanje za 400, 650 ili 800 eura mjesečno. Kod radnih mjesta koja danas vrijede 800 eura povećanje se računa od te veće osnovice”, navodi se u saopštenju.

Činjenica je da planirano poresko rasterećenje smanjuje razliku između neto zarade i ukupnog troška poslodavca, ali ne rasterećuje poslodavca da svakog mjeseca obezbijedi znatno veći iznos za neto zaradu koja mu ne donosi veću vrijednost.

“Komora traži da se prije ponovnog odlučivanja sprovede test mikroprivrede, kao i sektorski stres-test po djelatnostima. Ključno je utvrditi da li privredni subjekti mogu finansirati novi fiksni trošak rada bez povećanja produktivnosti, smanjenja zaposlenosti, drastičnog povećanja cijena, prelaska u sivu zonu ili zatvaranja. Sa druge strane, Zanatska komora predlaže da se umjesto povećanja minimalnih zarada za privredu uvede minimalna zakonska satnica, te da se prethodno utvrde, testiraju i usvoje konjunkturni programi za generisanje tražnje po sektorima, vertikalno – ne horizontalno. Za takav zahtjev postoji dodatni razlog”, dodaju u saopštenju,

U javno dostupnoj dokumentaciji Komora ne nalazi objavljene RIA analize koje bi pokazale stvarne posljedice paketa.

Zakoni su, prema zvaničnom saopštenju Vlade, usvojeni bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, tako da ni Ministarstvo finansija još nije javno završilo sopstvenu analizu, dok podaci iz Registra zanatlija već pokazuju veoma različitu ekonomsku izloženost osam zanatskih sektora novom fiksnom trošku rada.

“Osim toga, prema javno objavljenim procjenama, izmjene bi mogle povećati godišnji budžetski manjak za 650 do 700 miliona eura. Sa postojećim deficitom od oko 300 miliona eura, ukupan nedostatak od blizu milijardu eura zabrinjava, jer bez objavljene fiskalne analize nije poznato iz kojih izvora bi takav manjak bio pokriven niti kakve bi posljedice to imalo po privredu”, navode u saopštenju.