Usvojena izmjena propisa o školskim uniformama ne pominje izričito marame, ali zabranjuje odjeću za koju vlada smatra da narušava „princip sekularizma“. Nakon njenog usvajanja neke škole počele su učenicama i nastavnicama sa hidžabom da zabranjuju ulazak na nastavu.
Nastavnica Zahra Hasanova rekla je za Al Jazeeru da je obaviještena kako više ne smije da nosi hidžab u školi.
„Iskreno, malo sam emotivna. Povrijeđena sam. Hidžab je lični izbor, i ako ga jednog dana odlučim skinuti, i to bi trebalo da bude moj izbor“, kazala je.
Državna Azerbejdžanska novinska agencija (APA) navela je da je cilj izmjene propisa o uniformama učenika državnih obrazovnih ustanova jedinstven način oblačenja koji odražava „sekularni princip“ zemlje. Prema APA-i, odjeća koja odražava „istoriju, kulturu te nacionalne i moralne vrijednosti azerbejdžanskog naroda“ može se nositi na proslavama, uz odobrenje Pedagoškog savjeta koji djeluje pri Ministarstvu nauke i obrazovanja, prenosi Klix.
Oko 96 odsto stanovnika Azerbejdžana izjašnjava se kao muslimani. Ustav zemlju definiše kao sekularnu, ali i garantuje slobodu vjeroispovijesti.
Odluka je pokrenula proteste i kampanju na društvenim mrežama. Kružili su snimci na kojima učenici grle nastavnike i plaču dok ih vraćaju iz škola, a lokalni mediji izvijestili su da su učenici u najmanje dvije škole bojkotovali nastavu.
Novinar Polad Aslanov, koji je u zatvoru nakon što je 2020. osuđen za veleizdaju, zbog novih pravila započeo je štrajk glađu.
„Iako sam u zatvoru, podižem glas protiv gaženja naših ustavnih prava jedinim sredstvom borbe koje mi je dostupno, štrajkom glađu“, napisao je Aslanov u poruci koju je na Facebooku objavila njegova supruga Gulmira Aslanova.
Izvještaji o prekidima interneta nijesu potvrđeni podacima organizacija koje to prate, uključujući Open Observatory of Network Interference i NetBlocks.
Protesti su se proširili i na Tursku, gdje su neki povukli paralele sa takozvanim „postmodernim pučem“ iz 1997. godine, kada je ženama sa maramama zabranjen pristup univerzitetskoj nastavi, a mnoge su otpuštene iz državne službe ili prisiljene da daju otkaz. Demonstranti su se prošle sedmice okupili ispred azerbejdžanskog konzulata u Istanbulu tražeći od vlasti u Bakuu da preispitaju odluku.
Predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev u govoru na kongresu svoje Partije Novi Azerbejdžan upozorio je da se niko ne „miješa u naš način života“, ne pominjući Tursku direktno. Zvanična Ankara nije odgovorila na njegove riječi, ali je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan u obraćanju na Generalnoj skupštini UN-a 23. septembra kazao da se muslimanke suočavaju sa sve većom diskriminacijom.
