Njegove izjave izazvale su veliki aplauz pristalica na partijskoj konvenciji u Dalasu 9. septembra, ali su ih zvaničnici Demokratske stranke označili kao „prazno obećanje“, dok su drugi doveli u pitanje njihovu legalnost, piše BBC na srpskom.

Tramp nije iznio detalje o tome kako bi to bilo finansirano, mada je američki potpredsjednik Džej Di Vens sugerisao da bi novac mogao biti isplaćen iz prihoda od carina i da ga ne bi dobili imućni Amerikanci.

Da li je Trampova ideja zakonita?

Prema američkom federalnom zakonu, protivzakonito je isplaćivati novac u svrhu uticaja na to kako neko glasa.

Međutim, neki stručnjaci tvrde da bi Trampova ideja mogla da se protumači kao predizborno obećanje za smanjenje poreza, što jeste zakonito.

Doktorka Džoan Mahoni, predavačica prava na Univerzitetu u Sauthemptonu, kaže za BBC da bi ponuda mogla da bude zakonita jer je slična obećanju iz predizborne kampanje, mada je naglasila da političari „to obično ne rade ovako eksplicitno“.

„S jedne strane, zvuči pomalo kao mito – glasajte za republikance i dobićete novac, što bi bilo izrazito nezakonito“, kaže ona.

„Ali, s druge strane, to bi išlo svakome, bez obzira na to kako su glasali, tako da u tom smislu to nije pravi mito.

„Mislim da bi to bilo zakonito. To je ista vrsta obećanja iz predizborne kampanje kao kada kažete: ‘Ako moja partija pobijedi, smanjićemo porez’.

„Svaka stranka to radi… i to je očigledno savršeno zakonito.“

Međutim, Lorel Rep, direktorka za američki i sjevernoamerički program u Četam hausu (Chatham House), rekla je za BBC da Trampovo obećanje djeluje „veoma drugačije, više kao transakciona pogodba“ u odnosu na onu vrstu obećanja koja kandidati obično daju u predizbornom periodu.

Koliko bi koštalo i može li Amerika to da priušti?

Pored pitanja zakonitosti, neki su se zapitali i da li bi Trampovo obećanje bilo finansijski održivo u kontekstu uvećanog američkog duga, djelimično kao posljedica rata u Iranu.

Ima skoro 270 miliona odraslih Amerikanaca, što znači da bi isplata od 5.000 dolara koštala američku vladu oko 1,3 biliona dolara.

Tramp u govoru nije iznio detalje o tome kako bi isplata bila finansirana.

Trošenje u SAD odobrava Kongres, ali Tramp nije rekao da li planira da traži zakonodavno odobrenje za bilo kakvu isplatu.

Djeluje izuzetno malo vjerovatno da bi Kongres mogao da odobri tako veliku sumu putem predsjedničke izvršne naredbe.

Bila bih „izuzetno iznenađena“ ako bi Kongres odobrio bilo kakav takav prijedlog, kaže Erika Jork, viša ekonomistkinja pri vašingtonskoj Fondaciji za porez, za BBC.

Bio bi to jedan od najgorih načina da se potroši 1,3 biliona dolara.

„Nalazimo se na veoma neodrživom putu, sa deficitima koji su projektovani samo da rastu i rastu“, dodala je Jork.

Poslije Trampovog govora, Vens je za Foks njuz nagovijestio da bi isplate mogle biti finansirane novcem koji je država prikupila na osnovu carina koje je Tramp podigao mnogim zemljama svijeta.

Međutim, ti prihodi do dana današnjeg nisu ni blizu iznosa koji bi bio potreban da pokrije Trampovo obećanje od 5.000 dolara svakom punoljetnom građaninu.

Američki predsjednik je rekao da je uslov da taj novac bude potrošen u SAD, ali nije jasno kako bi to bilo nadgledano.

Od početka 2025. godine, u američku kasu slilo se oko 475 milijardi dolara od carina i akciza, prema Centru za dvostranačku politiku.

Međutim, više od 100 milijardi dolara je refundirano pošto je Vrhovni sud oborio mnoge carine početkom godine.

„Katastrofičari neprestano dovode u sumnju predsjednika Trampa i njegove poteze.

„Uz neprekinutu podršku američkog naroda, predsjednik Tramp će nastaviti da ostvaruje rezultate“, rekao je portparol Bijele kuće Dejvis Ingl u pisanoj izjavi za BBC.

Zašto je Tramp iznio ovo obećanje?

Trampovo najnovije obećanje treba izričito protumačiti u kontekstu izbora koji će biti održani za manje od dva mjeseca, smatra Robert Moran, bivši republikanski strateg.

„To je nevjerovatno obećanje i nisam siguran odakle će taj novac doći, ali ovo je predizborno vrijeme“, dodaje on za BBC.

Lorel Rep iz Četam hausa kaže da je Tramp razmišljao kratkoročno kako bi pokušao da zadrži kontrolu nad Kongresom prije nego što uđe u finalne dvije godine predsjedničkog mandata.

„On sada pribjegava novcu zato što ankete ne idu u korist ni republikancima ni njemu“, dodaje ona.

Da li je bilo sličnih primjera ranije?

Ovo nije prvi put da Tramp obećava isplatu novca ovim povodom – prethodno je iznio obećanje od 2.000 dolara koje bi finansirali prihodi od carina.

Te isplate nisu realizovane.

Bivši predsjednik Džozef Bajden bio je optuživan da je kupovao glasove kada je obećao stimulans u vrijeme pandemije kovida-19 u visini od 2.000 dolara za Amerikance ako dva kandidata Demokratske stranke u Džordžiji dobiju izbore za američki Senat u januaru 2021. godine.

Slično pitanje legalnosti izbilo je u prvi plan pred predsjedničke izbore 2024. godine, kada je Trampov pristalica, milijarder Ilon Mask, ponudio podsticaje u gotovini registrovanim glasačima u sedam takozvanih „kolebljivih saveznih država“ ako potpišu određenu peticiju.