Bernam je u govoru o spoljnoj politici najavio da će nakon ovonedjeljnog samita u Briselu pokrenuti nove razgovore s Evropskom unijom o mogućnostima za „dugoročne odnose“. Ipak, premijer je upozorio da će taj proces potrajati. Dio ministara u njegovoj vladi strahuje da je ponovno otvaranje podjela oko Bregzita pogrešan potez, ali je Bernam poručio: „U svakoj fazi, britanski narod imaće glavnu riječ.“
Unutrašnji pritisci i buduće mogućnosti
Očekuje se da će Bernam predstaviti glavne opcije za tješnje veze s EU, što uključuje carinsku uniju, jedinstveno tržište ili punopravni povratak u članstvo. Naglasiće da laburisti do narednih opštih izbora neće prelaziti svoje „crvene linije“. Neki u vladi smatraju da bi s poništavanjem Bregzita trebalo ići sporije i ne žuriti s odlukama.
Izvori iz Dauning strita navode da Bernam želi da „postavi okvir za raspravu“, a ne da odmah nameće konačni ishod. Ipak, priznaju da je situaciju možda zakomplikovao time što je javno iznio ličnu sklonost povratku u Uniju.
Zagovornici Bregzita proteklih dana pokrenuli su dvije odvojene kampanje s ciljem da Britanija ostane izvan EU ukoliko Bernam pokuša da poništi odluku o izlasku. Bivši premijeri Boris Džonson i Dejvid Kameron, koji su na referendumu bili na suprotnim stranama, takođe su upozorili da bi to bio loš potez.
Kritika dosadašnje spoljne politike
Bernam bi u petak, na samitu u Briselu, trebalo da se sastane s evropskim liderima kako bi osigurao sporazume za koje tvrdi da bi mogli povećati BDP za 0,4 odsto, odnosno za oko 17 milijardi funti. To uključuje dogovore o hrani i poljoprivredi, trgovini emisijama i programu mobilnosti mladih.
U govoru na banketu lorda gradonačelnika u londonskom Sitiju ponovio je da postojeći sporazum Ujedinjenog Kraljevstva s EU nije dovoljno dobar. Uporedio ga je s pričom o „carevom novom odijelu“, u kojoj se niko nije usudio da kaže istinu.
„Nakon samita pokrenućemo raspravu s našim partnerima iz EU o mogućnostima za naše dugoročne odnose. Svjesni smo da su i Britanija i EU danas značajno drugačije nego što su bile“, rekao je.
„To će potrajati. Predstavićemo te mogućnosti i našu procjenu kako bismo pripremili odluke za naredni saziv parlamenta. U svakoj fazi, britanski narod imaće glavnu riječ.“
Međunarodni položaj
Premijer je u govoru optužio prethodne vlade za zanemarivanje saveznika, uključujući i one izvan Evrope, čime je narušen međunarodni položaj zemlje.
„U deceniji nakon Bregzita naš ugled u svijetu je opao. Prema saveznicima i institucijama nijesmo se odnosili s dovoljno pažnje, a posljedice su se osjetile i izvan Evrope“, izjavio je.
Dodao je da Ujedinjeno Kraljevstvo nije ulagalo u modernizaciju Komonvelta i da je u odnosima s Kinom bilo „neodlučno“. Kritikovao je i odnos prema Izraelu prije nego što je postao premijer.
„Na Bliskom istoku, iako je Britanija s pravom osudila Hamas i užasne napade 7. oktobra, naš odgovor na ono što je uslijedilo u Gazi naveo je mnoge da preispitaju naš moralni kompas“, rekao je.
„Stvorili smo utisak da se Britanija, kakvu je svijet mislio da poznaje, promijenila. Nije. Ljudi u ovoj zemlji i dalje su jednako sjajni i pristojni kao i uvijek, ali politička previranja našeg vremena stvorila su utisak promjene i izazvala zbunjenost.“
Perspektiva iz Evropske unije
Jedan uticajni evropski političar u međuvremenu je poručio da Ujedinjeno Kraljevstvo neće „sjedjeti za stolom“ dok se budu pisali novi evropski zakoni o hrani i piću. Moraće da prihvata pravila drugih sve dok se ne pridruži jedinstvenom tržištu.
Ujedinjeno Kraljevstvo traži određenu ulogu u „oblikovanju“ evropskih zakona u okviru sporazuma o poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, koji bi trebalo da bude potpisan na samitu u petak. Međutim, Sandro Goci, predsjednik parlamentarne delegacije EU–UK, rekao je da Britanija u trenutnom aranžmanu ne može učestvovati u donošenju odluka.
„Ujedinjeno Kraljevstvo odlučilo je da ode; Bregzit je bio odluka o povlačenju iz procesa odlučivanja. Ne može se dogoditi da UK sjedi za stolom tokom izrade i rasprave o standardima, jer je to rezervisano za države članice“, pojasnio je Goci.
Dodao je da bi UK mogao dobiti „savjetodavnu ulogu“ po uzoru na Švajcarsku.
„Endi Bernam je u pravu što pokušava da maksimalno iskoristi potencijal trenutne situacije. Ali postoje granice, a ovo je velika prepreka“, rekao je.
Evropski poslanik zaključuje da će sporazum o hrani i piću „prije ili kasnije“ pokazati Britaniji da „status kvo ima jasne granice i ograničenja koja se mogu prevazići samo ako se odustane od crvenih linija“.











