“Češka mora da ostane privržena povećanju izdvajanja za vojsku. Očekujemo da naši saveznici učine više“, poručio je prošle nedjelje u Pragu Metju Vitaker, američki izaslanik pri NATO.
Taj zahtjev nije nov. Zbog sve učestalijih upozorenja na prijetnje iz Rusije i zahtjeva Vašingtona da evropski saveznici preuzmu veću odgovornost za bezbjednost, NATO je cilj za izdvajanja za odbranu povećao sa dva na 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Poljska i baltičke države već su dostigle novi cilj NATO-a, a sljedeće godine izdvajanja će povećati na pet odsto BDP-a.
Istovremeno raste pritisak na zemlje koje to još nijesu učinile. Češka, zajedno sa Slovenijom i Albanijom, još nije dostigla ni prethodno postavljeni cilj od dva odsto. Prag je prošle godine za vojsku izdvojio svega 1,86 odsto BDP-a.
Češki premijer Andrej Babiš, čija je vlada po stupanju na dužnost krajem prošle godine smanjila vojni budžet za 2026. na oko 1,7 odsto BDP-a, odbacio je najnoviju kritiku iz Vašingtona.
Iako je ponovio da je članstvo u NATO-u od ključnog značaja za Češku, Babiš je otvoreno rekao da vlada ne može sebi da priušti ubrzano povećavanje izdvajanja. Obećao je da će Češka 2027. dostići cilj od dva odsto BDP-a, ali ne planira dalja povećanja.
Prioriteti vlade – penzije, obrazovanje, zdravstvo i infrastruktura
Babiš je jasno stavio do znanja da se takav pristup neće promijeniti. Budžetom za 2027. godinu, koji je njegova vlada usvojila 22. septembra, predviđeno je znatno povećanje državnih rashoda, kao i budžetski deficit od 386 milijardi čeških kruna, odnosno 15,8 milijardi eura. To bi bio drugi najveći deficit u istoriji Češke.
Dio tih izdataka namijenjen je dostizanju prethodnog cilja NATO-a, ali najveći dio odražava prioritete vlade.
Plan jasno odražava predizborna obećanja Babiševog pokreta ANO i njegovih mlađih koalicionih partnera, krajnje desne stranke Sloboda i direktna demokratija (SPD) i radikalno desne stranke Motoristi za sebe.
Sve te stranke tvrde da se ne smije dozvoliti da izdvajanja za vojsku ugroze neophodna ulaganja u penzije, obrazovanje, zdravstvo i infrastrukturu.
Takav pristup naići će na odobravanje pristalica vladajućih stranaka, među kojima ima više starijih građana i ljudi slabijeg imovinskog stanja. Oni negoduju i zbog pomoći koja se pruža za oko 300.000 ukrajinskih izbjeglica.
Babiš: Ne želimo Treći svjetski rat
Dva dana poslije Vitakerove kritike, Babiš se pojavio u video-snimku u majici sa natpisom „Ne ratu“, ispisanim plavim i žutim slovima. Iako je ukazao na prijetnju iz Rusije, pozvao je na veće napore u pronalaženju mirnog rješenja.
„Ne želimo Treći svjetski rat, zar ne?“, rekao je Babiš, ponavljajući tvrdnju da bi Evropa trebalo više da se potrudi kako bi se sukob okončao.
Babiševi stavovi odražavaju prije svega politički pragmatizam. Biračko tijelo pokreta ANO jeste antiukrajinski nastrojeno, ali istovremeno snažno podržava prozapadnu orijentaciju zemlje. Istraživanja pokazuju da plan prema kojem bi izdvajanja za odbranu ostala na dva odsto BDP-a u potpunosti odgovara stavovima tih birača.
Ipak, zbog Babiševe ličnosti, koja izaziva duboke podjele, njegova stranka zavisi od podrške radikalno desnih koalicionih partnera kako bi mogla da vlada. Zato Babiš mora da se služi i antisistemskom i proruskom retorikom SPD-a. Ta stranka je, uprkos tome što kontroliše Ministarstvo odbrane, zahtijevala dodatno smanjenje izdvajanja u budžetu za 2027. godinu.
„Naši partneri možda nijesu zadovoljni našim pristupom izdvajanjima za vojsku, ali to je realnost političke situacije u našoj zemlji“, rekao je za DW Andor Šandor, analitičar i nekadašnji komandant češke Vojne obavještajne službe.
On je dodao da sporo povećavanje izdvajanja za vojsku „nije optimalno“, ali da je najveći problem nedostatak strateškog razumijevanja veličine i uloge vojske.
Kritičari, međutim, tvrde da je razlog to što vlada umanjuje prijetnju iz Rusije. Portparol vlade nije odgovorio na zahtjev za komentar.
Upozorenja na sve veću prijetnju Rusije
Babišu ostaje da se nada da će ga dobar lični odnos sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom zaštititi u sporu oko vojnog budžeta koji se sve više zaoštrava. Drugo je pitanje da li će Tramp zaštititi Češku od prijetnje ruskog hibridnog rata usmjerenog protiv članica NATO-a.
Sve je više zalutalih dronova i operacija ruskih obavještajnih službi, uključujući napade eksplozivom, sabotaže i sajber-ratovanje. Njemačka i Poljska, ključni partneri Češke, prijavile su ozbiljne incidente i povezale ih sa pokušajima zastrašivanja zemalja koje podržavaju Ukrajinu.
Češka bi tu prijetnju trebalo da razumije bolje od većine drugih zemalja, pošto je bila među prvima koje su doživjele takav napad.
Češka Bezbjednosno-informativna služba (BIS) saopštila je 2021. godine da je ruska Federalna služba bezbjednosti (FSB) odgovorna za eksploziju u skladištu oružja povezanom sa Ukrajinom, koja se dogodila sedam godina ranije.
Babiš, koji je tada bio u svom prvom premijerskom mandatu, odgovorio je protjerivanjem oko 100 ruskih diplomata i zaposlenih u ambasadi, čime su odnosi sa Moskvom praktično zamrznuti.
BIS, zajedno sa drugim obavještajnim službama u regionu, i dalje upozorava na sve veću prijetnju iz Rusije.
