U Njemačkoj se novi model obuzdavanja cijena goriva ugleda na Austriju i Vlada je najavila da će ubuduće operateri benzinskih pumpi samo jednom dnevno moći da istaknu novu cijenu proizvoda.
Cijena uglavnom ne zavisi od zakupaca, nego od koncerna koji posjeduju lance benzinskih pumpi.
Austrija je takav model uvela davno prije početka rata u Iranu, 2011. godine, i nedavno je produžen do kraja 2028. godine. Na njenim pumpama gorivo može da poskupi samo jednom dnevno, tačno u podne. Pojeftinjenja su stalno moguća.
Mađarska i Hrvatska pokušavaju da obuzdaju poskupljenja tako što su odredile plafon cijena goriva.
U Hrvatskoj litar dizela od prošlog ponedjeljka smije da košta najviše 1,55 eura, a benzina 1,50 eura.
Pravilnik za početak treba da važi do 23. marta. U Mađarskoj, maksimalna cijena benzina treba da bude 1,54 eura, a dizel smije da bude skuplji najviše pet eurocenti.
Ta cijena u Mađarskoj ne važi za turiste i vozila sa stranim registracijama. Oni plaćaju tržišnu cijenu. Mađarska je najavila i da će na tržište pustiti i naftu iz robnih rezervi.
Tagesšpigel dodaje da su ti potezi rezultat računice premijera Viktora Orbana koji sebi uoči izbora ne može da dozvoli poskupljenja.
U Poljskoj gorivo je jeftinije nego u susjednoj Njemačkoj, i to ne samo u kriznim vremenima. Razlog su niži porezi na energente i to što djelom državni naftni koncern Orlen u zemlji kontroliše brojne rafinerije i benzinske pumpe i ima presudni uticaj na cijenu.
Zato nije iznenađenje što su se po izbijanju rata sa Iranom stvorile kolone vozača iz Njemačke koji kupuju gorivo u Poljskoj. Dolaze čak i sa ogromnim kanisterima za stvaranje zaliha, iako se u Njemačku bez carine može uvesti do 20 litara goriva u kanisteru.
Poljaci, piše list, nijesu oduševljeni tim „hrčkarenjem“ svojih susjeda, a na nekim pumpama na sjeveru Poljske došlo je i do uskih grla, pa su vlasti pojedinih gradova naložile pumpama da strogo kontrolišu kupovinu njemačkih vozača.
U Portugalu se automobil koristi više nego u većini zemalja EU. Podaci Eurostata pokazuju da Portugalci malo manje od 90 odsto ukupno pređenih kilometra u toj zemlji prevale autom. Utoliko je vlada brzo reagovala i odlučila da preventivno smanji porez na naftu za 3,55 eurocenti po litru, u slučaju da gorivo poskupi više od deset centi.
I to iako Portugal želi da se riješi fosilnih goriva i premijer Luiš Montenegro u decembru prošle godine najavio da će postepeno ukinuti subvencije na fosilna goriva.
Sada su se međutim javili potrošači jer je u utorak na mnogim pumpama cijena goriva dostigla 1,80 eura, a dizel je za kratko vrijeme poskupio 20 centi. U zemlji u kojoj je prosječna bruto plata 1.600 eura, građani takvo poskupljenje teško podnose, piše Tagesšpigel.
Iako je cijena goriva naglo porasla za oko 20 centi i u Francuskoj, vlada je isključila mogućnost uvođenja „kočnice cijena“. Takvu kontrolu su tražile ekstremno desna partija Nacionalni zbor i krajnja ljevica. Vlada to odbija jer bi već klimavi državni budžet opteretilo sa dodatnih oko 20 milijardi eura.
Premijer Sebstjen Lekornu je ipak rekao da rat na Bliskom istoku ne smije da bude zloupotrijebljen kao izgovor za poskupljenja goriva, i da će zato služba za zaštitu potrošača i za suzbijanje prevara (DGCCRF) kontrolisati da li na pumpama ima „zloupotreba prilikom podizanja cijena“.
Olakšica je inače strog nadzor cijena goriva u Francuskoj, gdje su benzinske pumpe obavezne da nekoliko puta dnevno unesu trenutne cijene u državni digitalni registar koji je otvoren za javnost.
Službenici redovno kontrolišu te podatke i svaki neuobičajeni skok cijena ili sumnja na manipulaciju nosi sa sobom rizik visokih novčanih kazni.
Susjedni Luksemburg je u regulaciji tržišta goriva još strožiji od Francuske, i gotovo ništa ne prepušta slobodnom tržištu. Umjesto toga, maksimalne cijene određuje Ministarstvo privrede i one onda najčešće važe nekoliko dana.
Cijena goriva porasla je i u Luksemburgu, ali znatno umjerenije nego u susjednoj Njemačkoj, pa je benzin u utorak koštao 1,70 eura. Luksemburžani na pumpama plaćaju i manji porez za gorivo, a tu pogodnost mogu da koriste i stranci.
Luksemburg svjesno igra na kartu stranih turista koji dolaze da napune rezervoare, jer računa da je to povod i za šoping, obilazak grada i druge izdatke, što donosi dvostruku korist privredi Luksemburga, piše Tagesšpigel.
