“To pokazuje da postoji snažna posvećenost država članica da proširenje što prije postane stvarnost. Veoma je jasno da je proširenje sada geostrateška investicija u naš prosperitet, mir i bezbjednost”, rekao je portparol EK Gijom Mersije na brifingu za novinare.

On je naglasio da je “pristupanje Ukrajine EU suštinski povezano sa bezbjednošću Unije” ali i dodao da je
“podjednako važno da se ostvari završetak procesa proširenja EU sa svim zemljama kandidatima koje već mnogo godina rade na pristupanju” pri čemu “sva inovativna rješenja takođe treba da budu vođena procesom zasnovanim na zaslugama”.

“Gledajući unaprijed, moramo da obezbijedimo da naš pristup proširenju bude prilagođen svrsi, što znači i kada je riječ o njegovoj bezbjednosnoj dimenziji. Zato će Komisija nastaviti aktivno da sarađuje sa državama članicama i zemljama kandidatima kako bi pronašla najbolja rješenja da budemo jači kao Unija i bezbjedniji”, rekao je Mersije.

Kada je riječ o Zapadnom Balkanu, portparola EK Paula Pinjo je rekla da će samit EU i Zapadnog Balkana koji se održava u prvoj nedjelji juna “biti prilika da se sagleda gdje se trenutno nalazimo”.

Mersije nije mogao da odgovori da li je ideja o pridruženom članstvu u EU pravno moguća bez izmjene ugovora i jednoglasnog odobrenja država članica.

Merc predlaže da Ukrajina što prije dobije mjesto u EU, dok za Zapadni Balkan nudi drugačije, “inovativno rješenje”.

“Još nismo u fazi pravne rasprave, već političke rasprave koja treba da se vodi u okviru Evropskog savjeta. Proširenje je rasprava koju vode države članice. Komisija je tu da olakša proces i pruži stručnost, ali prvo nam je potrebna politička rasprava”, kazao je on.

Pinjo je dodala da je “to druga faza”.

“Drugim riječima, ovo je ideja koja je iznijeta, o kojoj će države članice eventualno razgovarati, a zatim bi došlo pitanje da li je to pravnom održivo, da li je moguće ili nije”, rekla je Pinjo.