“Surova stvarnost s kojom se svi moramo suočiti – posledice ovog sukoba mogle bi se osjećati mjesecima ili čak godinama koje dolaze. Ovo je druga velika energetska kriza u kratkom razdoblju od četiri godine”, rekla je Fon der Lajen u raspravi o strategiji EU-a kao odgovoru na krizu na Bliskom istoku, njenim implikacijama na cijene energije i dostupnost đubriva.
Istakla je da je u Evropskoj uniji u 60 dana sukoba račun za uvoz fosilnih goriva povećan za više od 27 milijardi eura za istu količinu energije uvezenu prije rata.
“Gubimo gotovo 500 miliona eura dnevno”, rekla je. Zato se Evropa mora osloboditi od zavisnosti od fosilnih goriva.
Predsjednica Komisije navodi da su države članice s više niskougljeničnih izvora u svom energetskom miksu manje pogođene krizom, istakavši primjer Švedske.
“Na primjer, u Švedskoj, kada cijena gasa poraste za euro po megavat-satu (MWh), račun za struju raste samo za 0,04 EUR po MWh, jer gotovo sva švedska električna energija dolazi iz obnovljivih izvora i nuklearne energije”, rekla je.
S obzirom na to da sve države članice imaju različit energetski miks, ne postoji jedinstveno rješenje koje bi u ovoj krizi bilo primjenljivo na sve.
Fon der Lajen je podsjetila da je Komisija prošle nedjelje predstavila niz mjera koje se mogu različito kombinovati u različitim djelovima Unije. Ključni element tih mjera je veća koordinacija među državama članicama.
“Predlažemo jaču koordinaciju, ne samo u popunjavanju nacionalnih skladišta gasa, već i kada su u pitanju rezerve goriva – posebno mlaznog goriva i dizela, gdje se tržišta smanjuju. Možemo biti puno efikasniji ako koordiniramo otpuštanje zaliha nafte i osiguramo da rafinerije mogu povećati proizvodnju širom Unije”, rekla je Fon der Lajen.Takođe je ključno da sve mjere usmjerene na podršku domaćinstvima i privredi budu ciljane.
“Tokom poslednje krize, samo četvrtina hitne pomoći bila je usmjerena na ranjiva domaćinstva i kompanije. Više od 350 milijardi eura potrošeno je na neciljane mjere. To je imalo ogroman uticaj na finansije država članica, a takođe je oslabilo mjere zaštite onih kojima je najpotrebnija. Nemojmo ponoviti istu grešku i usmjerimo svoju podršku tamo gdje je najpotrebnija”, rekla je predsjednica Komisije.
Kao treći važan element za suočavanje s energetskom krizom, Fon der Lajen navodi smanjenje potražnje za energijom.
“Kratkoročno to možemo učiniti kombinacijom energetske efikasnosti, elektrifikacije i bržeg uvođenja digitalnih tehnologija”, rekla je, dodajući da će Komisija prije ljeta predstaviti akcioni plan za elektrifikaciju.
