Lekorni je nakon sastanka međuministarskog kriznog štaba naveo i da će detalji o obimu ovih mjera biti objavljeni kasnije u toku dana, prenose mediji.

On je najavio da će od sutra početi primena programa za slučaje djelimične nezaposlenosti za privredne subjekte pogođene neredima, koji će vlada finansirati u potpunosti.

„Reč je o mjeri usmjerenoj na očuvanje radnih mjesta, jer ne dolazi u obzir da nakon fizičkog uništenja koje se već dogodilo, uslijede i socijalne posljedice u vidu gubitka radnih mjesta“, rekao je Lekorni.

Lekorni je rekao da vlada „nema šta da krije“ nakon nereda širom zemlje tokom vikenda.

„Francuzi moraju da shvate kako je nered organizovan na potpuno neviđen način, posebno tokom dana od strane krajnje ljevice, a uveče od strane opšte delinkvencije“, rekao je Lekorni i pozvao na „snažan krivični odgovor na nasilje“.

On je optužio „ultralijevi pokret“ da želi da organizuje „duboke nerede u zemlji do predsjedničkih izbora“.

„Postoji čitava mreža aktera koji bi mogli biti mobilisani da čak dovedu u pitanje vrijeme održavanja predsjedničkih izbora i samo održavanje predsjedničkih izbora“, rekao je on, dodajući da će održati „poseban sastanak“ sa ministrom unutrašnjih poslova Loranom Nunjezom i obavještajnim službama u vezi sa tim pitanjem.

Talas masovnih protesta u Francuskoj počeo je sredinom septembra kao lokalni štrajk i bunt učenika i nastavnika u jednoj srednjoj školi u siromašnijem predgrađu Pariza, Kreteju, a povod su bili katastrofalni uslovi u prosvjeti – hroničan nedostatak profesora, prenatrpane učionice i zapuštene, oronule školske zgrade.

Protesti su radikalizovali i proširili su se na srednje škole i fakultete širom zemlje, praćeni masovnim blokadama i sukobima sa policijom.

Demonstracijama su se pridružili sindikati, roditelji i aktivisti nekadašnjeg pokreta „Žuti prsluci“, a prvobitnim zahtevima za reformu obrazovanja priključili su se i masovni ulični protesti protiv visokih troškova života, rasta cijena goriva i vladinih mjera štednje.