To je objavio “New York Times” pozivajući se na zvaničnike američke administracije i druge izvore upoznate sa situacijom, prenosi Kurir.

Prema pisanju lista, Tramp je izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu prenio svoju odluku tokom sastanka u Bijeloj kući ranije ovog mjeseca.

Tom prilikom Tramp je najavio da će SAD započeti pregovore s Iranom o novom sporazumu kojim bi se spriječio razvoj nuklearnog oružja Teherana.

“New York Times” navodi da je za napad koji je Izrael pripremao bila potrebna logistička i vojna podrška Amerike.

Ali, Tramp je odlučio da povuče podršku zbog unutrašnjih nesuglasica unutar svoje administracije.

Netanjahu je, kako kažu izvori američkog lista, htio da se napad izvede već u maju.

Netanjahu je javno rekao da bilo kakav dogovor s Teheranom mora da omogući “ulazak, uništenje postrojenja i demontažu opreme pod američkim nadzorom i izvršenjem”.

Trampova odluka da zaustavi izraelski napad dolazi u trenutku kada Bijela kuća ima otvorene diplomatske kanale s Izraelom, ali i s Teheranom.

Dok Tramp otvoreno najavljuje da želi “dogovor koji će spriječiti nastanak iranske atomske bombe”, do sada nije bilo javne potvrde iz Irana da su spremni na pregovore, što ostavlja prostor za skeptična tumačenja o efikasnosti takvog pristupa.

Navodi se da, za razliku od prethodne administracije, koja je izričito podržavala izraelsku odbrambenu doktrinu “preventivnog udara”, Trampova Bijela kuća pokazuje sve veću spremnost za direktne dogovore sa protivnicima SAD, pa čak i na uštrb tradicionalnih partnera.

Ovakav razvoj događaja izaziva zabrinutost u Izraelu, gdje se dio bezbjednosnog establišmenta pribojava da će Iran iskoristiti diplomatsku pauzu za dodatni napredak u nuklearnom programu.

Istovremeno, američka administracija u Kongresu trpi kritike zbog neusklađenosti stavova između Bijele kuće i Pentagona, gdje dio vojnih komandanata i dalje podržava čvršći pristup prema Teheranu.

Evropske sile, koje su nekada bile dio JCPOA sporazuma, odnosno nuklearnog dogovora sa Iranom iz 2015, za sada ćute, ali diplomate u Briselu smatraju da bi bilo kakav novi dogovor bez uključivanja Evrope dodatno oslabio transatlantsku koordinaciju na području Bliskog istoka.

Američka vojska je tokom marta i aprila prebacila dodatne snage i opremu na Bliski istok, uključujući nosače aviona i sisteme protivvazdušne odbrane, što je moglo da bude korišteno i za podršku izraelskom napadu.

B-2 bombarderi sposobni za nošenje “bunker buster” bombi, odnosno bombi za uništavanje bunkera, već su raspoređeni na ostrvu Diego Garcia u Indijskom okeanu.

Iako su neki visoki američki zvaničnici, među kojima je i general Majkl Kurila, bili otvoreni za razmatranje izraelskih planova, drugi, uključujući direktoricu Nacionalne obaveštajne službe Tulsi Gabard, izrazili zabrinutost da bi takav napad mogao da izazove veće sukobe u regiji.

Tramp je, uprkos otporu prema trenutnom napadu, ostavio mogućnost vojne opcije ako pregovori sa Teheranom propadnu.

“Ako bude potrebe za vojskom, koristićemo vojsku. Izrael će, naravno, biti predvodnik”, rekao je Tramp.

Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majk Volc i potpredsjednik Džej Di Vens podržali su ideju da Tramp prvo pruži šansu pregovorima, uz mogućnost vojne akcije kao krajnje mjere, prenosi Danas.

Pregovori između SAD i Irana su trenutno u toku, a administracija insistira da Iran ne može imati nuklearno oružje i da sve opcije ostaju otvorene.