Prema predlogu zakona o popuni vojske kadrom, koji je švedska Vlada uputila parlamentu u junu, broj pripadnika rezerve Oružanih snaga godinama se smanjuje brže nego što se popunjava novim vojnim obveznicima.
Razlog za to je što obnavljanje obuke rezervista godinama nije sprovođeno, dok prema važećim pravilima ratni raspored prestaje da važi ukoliko neko deset godina nije bio u vojnoj službi niti je prošao obnovljenu obuku.
Vlada u dokumentu upozorava da će se broj rezervista gotovo sigurno dodatno smanjivati tokom formiranja novih vojnih jedinica. Tačan broj pripadnika rezerve je tajan, ali švedski javni servis SVT navodi da ovakav trend ugrožava odbrambene sposobnosti zemlje.
Švedska nema utvrđen cilj u pogledu veličine vojne rezerve. Vladina komisija pošla je od pretpostavke da bi rezervni sastav trebalo da bude dvostruko veći od mobilizacijskih snaga, što znači najmanje 100.000 vojnih obveznika do 2035. godine. Do tada bi ratna organizacija trebalo da broji 51.000 vojnih obveznika. Vlada je prihvatila ovu procjenu.
Prema predlogu, ukida se dosadašnji rok od deset godina za pripadnike rezerve. Oni koji deset godina ne budu služili u vojsci automatski bi prelazili u posebnu rezervu vojnih obveznika, u kojoj bi ostajali do kraja kalendarske godine u kojoj navrše 47 godina, čak i ukoliko u međuvremenu ne prođu obnovljenu obuku. Ukoliko bi se vratili u borbenu jedinicu, prethodno bi morali da završe obnovljenu obuku.
„Gradimo snažniji sistem popune vojske kadrom. Ne treba da ispadate iz sistema nakon deset godina. To je važan korak koji preduzimamo“, izjavio je za SVT ministar odbrane Pal Jonson.
Vlada u predlogu zakona priznaje da obnavljanje obuke možda neće moći da bude sprovedeno u potrebnom obimu. Kao jedan od problema navodi nedostatak profesionalnih oficira, čiji se broj smanjuje zbog odlazaka u penziju, dok se istovremeno veliki dio raspoloživog kadra angažuje na obuci sve većeg broja regruta.
Oružane snage su u budžetskom dokumentu upozorile da bi dalje povećanje broja regruta moglo dodatno otežati organizovanje obuke rezervista.
Johan Österberg, koji se godinama bavi istraživanjem popune vojske kadrom, ocijenio je za SVT da predloženo rješenje djeluje kao korak u dobrom pravcu, ali je upozorio da za njegovu primjenu mora postojati dovoljan broj ljudi koji mogu da sprovode obnovljenu obuku. Upravo u tome vidi velike izazove.
Isti predlog predviđa i da bivši profesionalni i rezervni oficiri, koji su najmanje godinu dana služili u vojsci, zadrže vojnu obavezu do 70. godine života. Takođe, predviđeno je da ukupno trajanje pripravničke službe bude produženo sa 180 na 360 dana.
Odbor za odbranu švedskog parlamenta usaglasio je izvještaj o ovom predlogu 22. oktobra, dok su parlamentarna rasprava i glasanje zakazani za 4. novembar.
Ukoliko izmjene budu usvojene, trebalo bi da stupe na snagu 1. januara 2027. godine.
