Kako oni navode, novac rijetko funkcioniše sam po sebi, a školarina za dijete, medicinska njega koja spasava život, viza, ili, u jednom izvanrednom avganistanskom slučaju, četiri pilule vijagre, mogu da se pokažu ubjedljivijim od kofera sa gotovinom.

Potpunija slika, izvučena iz deklasifikovanih sudskih dosijea i decenija svjedočanstava iz prve ruke, pokazuje da agenti koji vrše vrbovanje posežu za onim što osoba potajno želi.

Bivši zvaničnik CIA-e koji je decenijama regrutovao strane špijune, Džejms Loler, rekao je za obavještajni sajt SPYSCAPE da, po njegovom iskustvu, novac gotovo nikada nije bio sam motiv.

U pitanju su obično skromniji iznosi nego što se misli, a veće sume, kako je dodao, isplaćuju se češće Amerikancima koje su regrutovale neprijateljske službe, što pomaže da se objasni zašto je pitanje novca dvosmjerno u modernoj špijunaži.

Tako je Kevin Malori, bivši oficir CIA koji se davio u dugovima, primio oko 25.000 dolara od kineske obavještajne službe prije nego što je osuđen za špijunažu, prema riječima tužilaca.

CIA je u međuvremenu objavila uputstva na mandarinskom, farsi i korejskom jeziku koja pozivaju razočarane zvaničnike u Kini, Iranu i Sjevernoj Koreji da bezbjedno uspostave kontakt ako su zainteresovani.

Najneobičniji slučaj u novijoj istoriji CIA desio se u Avganistanu 2008. godine.

Vašington post pisao je o oficiru CIA koji je ostarjelom avganistanskom starešini lokalne zajednice poklonio četiri pilule Vijagre.

Oficir se vratio nekoliko dana kasnije, a oduševljeni Avganistanac mu je ispričao mnoštvo detalja o kretanju talibana i rutama snabdijevanja, nakon čega je uslijedio zahtjev za još pilula.

Na spisku praktičnih “mamaca” prilikom vrbovanja našli su se džepni noževi, ljekovi ili operacije za bolesne rođake, školska oprema, vađenje zuba i putne vize.

Penzionisani oficir CIA Robert Ber rekao je da je zdravstvena zaštita bila uobičajenija ponuda, podsjećajući i na jedan slučaj u kojem je agencija ponudila mogućnost srčanog bajpasa, prenio je NBC.