Bilo koji kršteni muški katolik može da bude izabran za papu. Međutim, ova dužnost je bez izuzetka odlazila višim zvaničnicima Katoličke crkve zvanim kardinali.
Odlazak zaštitnika siromašnih – kako će nasljeđe pape Franja uticati na budućnost Vatikana
Oni su i ljudi koji biraju novog papu.
Širom svijeta ima 252 kardinala (zaključno sa 19. februarom 2025. godine), koji su obično i biskupi.
Samo oni mlađi od 80 godina imaju pravo da glasaju za novog papu.
Broj ovih „kardinalskih elektora” obično je sveden na 120, ali trenutno ih ima 138 koji imaju pravo da izaberu novog papu. (Papa Franjo je naimenovao 21 novog kardinala u decembru 2024. godine).
Kako kardinali biraju novog papu?
Kada se bara novi papa, svi kardinali se pozivaju u Vatikan, u Rimu, na papsku konklavu.
To je izborni proces koji se održava, skoro nepromijenjen, nekih 800 godina.
Prvog dana konklave, on drže misu (hrišćansku službu) u bazilici Svetog Petra.
Potom se oni okupljaju u vatikanskoj Sikstinskoj kapeli.
Tamo se izdaje naredba „extra omnes” (na latinskom: „svi napolje”).
Od tada pa nadalje, svi kardinali ostaju unutar Vatikana sve dok novi popa ne bude izabran. (Riječ „konklava” znači „pod ključem”.)
Kardinalski elektori imaju opciju da prvobitno glasanje obave u Sikstinskoj kapeli prvog dana konklave.
Od drugog dana nadalje, u kapeli se održavaju dva glasanja svakog prijepodneva i dva glasanja svakog popodneva, sve dok se broj kandidata za papu ne svede na jednog.
Tokom glasanja, svaki kardinalski elektor ispisuje ime preferiranog kandidata na glasačkim listićima ispod riječi „Eligio in Summum Pontificem”, što na latinskom znači „biram za Vrhovnog poglavara”.
Da bi glasački listići ostali tajni, kardinalima se nalaže da se ne služe uobičajenim rukopisom.
Ako nema odlučujućih glasova do kraja drugog dana, treći dan se ustupa molitvi i kontemplaciji, bez održanog glasanja.
Izbori se nastavljaju normalno poslije toga.
Kandidatu je potrebna dvotrećinska većina kardinalskih elektora da bi bio izabran za papu.
Proces može da potrajati nekoliko dana ili, ponekad, nekoliko nedjelja.
Šta se dešava unutar papske konklave?
Konklava se održava u strogoj izolaciji.
Kardinali ne smiju da napuštaju Vatikan, niti smiju da slušaju radio, gledaju televiziju, čitaju novine ili kontaktiraju telefonom bilo koga iz spoljnog svijeta.
Nikom se ne dozvoljava pristup kardinalskim odajama sem osoblju za vođenje domaćinstva, ljekarima i sveštenicima koji slušaju njihove ispovijesti.
Oni su se svi zarekli na tajnost.
Između glasanja, kardinali (i elektori, i oni koji su suviše stari da glasaju) vrijeme provode raspravljajući o relativnoj mjerodavnosti kandidata.
Nikome nije dozvoljeno da vodi otvorenu kampanju.
Vatikan tvrdi da kardinalima upravlja Sveti duh.
Uprkos tome, proces sticanja podrške za ovog ili onog kandidata smatra se veoma političkim.
Dvaput svakog dana tokom konklave, iskorišćeni glasački listići sa spaljuju, a ljudi ispred Vatikana mogu da vide dim od njih dok izlazi na dimnjak Sikstinske kapele.
Na papire se stavlja crna ili bijela farba.
Crni dim označava neuspješno glasanje; bijeli dim označava da je novi papa izabran.
Šta se dešava kad je izabran papa?
Jednom kad je osvojio glasove, novog papu pitaju: „Da li prihvate kanonski izbor za Vrhovnog poglavara?”
On bira ime po kom želi da bude poznat kao papa i oblači službenu mantiju.
Kardinali mu odaju poštovanje i zaklinju mu se na poslušnost.
Masi se iznosi saopštenje sa balkona bazilike Svetog Petra u kom se koriste riječi: „habemus papam”, što na latinskom znači: „Imamo papu”.
Objelodanjuje se novo ime pape i pojavljuje se čovjek lično.
On se kratko obraća narodu i daje tradicionalni blagoslov „urbi et orbi” – na latinskom „gradu i svijetu”.
Kasnije se papi pokazuju rezultati svakog kruga glasanja u konklavi.
Oni se potom zapečaćuju i odlažu u vatikanski arhiv i ponovo mogu da se otvore samo na papin zahtjev.
