Ovo proizlazi iz dokumenata američke vlade sa kojih je nedavno skinuta oznaka povjerljivosti, a koje je objavila neprofitna istraživačka organizacija Nacionalna bezbjednosna arhiva pri Univerzitetu Džordž Vašington.

Dokumenta sadrže bilješke diplomate i prevodioca Strouba Talbota, tadašnjeg zamjenika državnog sekretara SAD, koji je govorio ruski jezik i prisustvovao sastanku.

Klinton je tom prilikom istakao da je bio svjestan osjetljivosti širenja NATO-a na istok, ali da taj proces „nije ni na koji način usmjeren protiv Rusije“.

„Ako se naši nasljednici fokusiraju jedni na druge kao na glavnu prijetnju, propustiće priliku da zajedno rješavaju druge globalne probleme“, naveo je Klinton.

Zajednička borba protiv terorizma

Tema razgovora dvojice lidera bila je i borba protiv terorizma. Klinton je pozvao na koordinisane akcije Moskve i Vašingtona u suzbijanju djelovanja Osame bin Ladena i mreže „Al Kaida“ (zabranjene u Rusiji i brojnim drugim državama). On je tom prilikom naglasio da „vazdušni udari neće biti dovoljni“ i da je neophodno razviti zajedničku strategiju u borbi protiv terorističkih prijetnji.

Ipak, prema bilješkama, već sjutradan je Klinton nastupao znatno rezervisanije po pitanju mogućnosti bližeg približavanja Moskve i NATO-a.

Putin: Istorijska šansa koja nije iskorišćena

Ruski predsjednik Vladimir Putin je u više navrata podsjećao na te razgovore. U intervjuu sa američkim novinarom Takerom Karlsonom u februaru 2024. godine, kao i u izjavama iz 2022, on je istakao da je Rusija početkom 2000-ih mogla da postane članica NATO-a da je Vašington pokazao iskreno interesovanje.

Po njegovim riječima, Klintonov odgovor na tu ideju bio je „hladan“.